Search
Close this search box.
Search

Na znanje Srbiji: “Bez rješavanja pitanja nestalih osoba ne možemo govoriti o proširenju“

Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, 6. veljače 2018. godine održano je predstavljanje i  rasprava o Strategiji proširenja EU-a na Zapadni Balkan. Strategiju su predstavili visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

U raspravi je sudjelovala zastupnica Maletić istaknuvši kako je put država Jugoistočne Europe ili kako se u strategiji nazivaju Zapadnog Balkana zacrtan i potpuno otvoren: “Ovom strategijom zaustavljamo razmišljanja da se sa državama pregovara bez stvarne namjere da zaista postanu države članice.“

Zastupnica Maletić dala je tri ključne poruke:

1.       Šest država Jugoistočne Europe nije u istoj fazi pristupanja, a ako želimo da svi imaju jednaku šansu u pristupanju do 2025., onda je potreban individualan pristup i što prije otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Albanijom i Kosovom, u protivnom neće moći sustići, što je povjerenik Hahn istaknuo kao moguće, Crnu Goru i Srbiju koje su u naprednijoj fazi pregovora.

2.       Dobro je što povećavamo sredstva IPA-e, ali moramo povećati napore za njihovo uspješno korištenje, naročito u Bosni i Hercegovini. Cilj je pronaći rješenja za brže korištenje, a ne razloge za blokiranje. Uz to, važno je omogućiti korištenje garancija Europskog fonda za strateška ulaganja tzv. Junckerov fond koji do sad nije prisutan u ovim državama iako je dostupan i njima.

3.        Posebno podržavam poticanje na rješavanje neriješenih pitanja sa susjedima. Sve je važno, i pitanje granica, i pitanje kulturnog blaga i poštivanje prava manjina, ali posebno bih u prvi plan stavila pitanje nestalih. I sad osjećam bol ljudi koji su bili u Europskom parlamentu na konferenciji o nestalim osobama u organizaciji zastupnika Ivice Tolića. Jedino što žele je moći doći na grob svom djetetu, mužu, ženi, ocu, majci – zamislite u 21. stoljeću to je ljudima neostvarena čežnja. O kojim demokratskim standardima i vladavini prava možemo govoriti dok se to ne riješi? 

Federica Mogherini, visoka predstavnica  Europske unije izjavila je da je zapadni Balkan dio Europe te da dijelimo istu povijest, geografsku, kulturnu baštinu, iste prilike i izazove, kako danas tako i u budućnosti te da je u Strategiji zacrtan put zapadnog Balkana. Istaknula je: “Ova strategija daje zajedničku, jasnu, nedvosmislenu i konkretnu perspektivu europskih integracija za svakog od naših šest partnera.“

U posljednje tri godine u svih šest država ostvareni su značajni rezultati u području gospodarskog napretka, trgovinske razmjene te koordiniranja sigurnosne politike. „Strategija obuhvaća pojedinačno sve države, ali svaka ima svoju dinamiku razvoja“ istaknula je Mogherini navodeći da se posljednjih godina osjeti napredak u provođenju reformi, a to ukazuje da građani i političari žele ulazak u EU. Mogherini je istaknula da 2025. godina nije krajnji rok niti cilj, već da se određivanjem godine daje perspektiva državama zapadnog Balkana za ulazak u Europsku uniju.

Johannes Hahn, povjerenik za europsku politiku, navodi da je danas veliki dan za države Zapadnog Balkana, rekavši: „Usvojena je strategija o Zapadnom Balkanu, kojom se naglašava da su vrata Europske unije otvorena i najavljuje perspektiva do 2025. Ova strategija ne znači ublažavanje kriterija, nema prečica, kriteriji ulaska jasno su zadani i moraju se ispuniti. Napredak će ovisiti isključivo o radu, volji i rezultatima svake pojedine države.“ Povjerenik je istaknuo kako je još puno posla pred državama na području poštivanja ljudskih prava, uvođenja vladavine prava, borbe protiv kriminala i korupcije, smanjenja visoke stope nezaposlenosti, poboljšanja odnosa sa susjedima te  rješavanja svih bilateralnih pitanja. Strategija uključuje 6 novih inicijativa te 57 konkretnih i inovativnih mjera. Europska komisija predlaže postupno povećanje financiranja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći do 2020., ako je unutar postojeće omotnice moguće preraspodijeliti sredstva. Samo u 2018. predviđeno je 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za zapadni Balkan.

Fenix-magazin/SIM/

Povezano

BUDIMIR SE OPORAVLJA: Hvala navijačima Osasune i Hrvatske, jedinstveni ste
PONOSNI SU: Brazilski dječaci dobili nove hrvatske dresove
struja
GOTOVO IH SVATKO IMA KOD KUĆE: Nikada ne biste trebali isključiti tri uređaja iz struje
BiH: EU osuđuje političare iz RS, podsjeća da je genocid u Srebrenici činjenica
POZIV NA TRANSPARENTNU ISTRAGU: Karolina Vidović Krišto podnijela prigovor DIP-u zbog niza nepravilnosti u izborima
stuttgart
PRIPREMA SE NOVI ZAKON: Važan je za stanovnike Baden-Württemberga