Na političke optužnice iz BiH, Hrvatska mora odgovoriti podizanjem optužnica za zločine u agresiji na Hrvatsku i za etničko čišćenje Hrvata u BiH
Oko 640 optužnica Tužiteljstva BiH iz Sarajeva i Banja Luke prijeti Hrvatima, pripadncima HVO-a i HV koje se sumnjiči kao počinitelje ratnih zločina. To obzanjuje i današnji Večernji na svojoj naslovnoj stranici, najavljujući kako hrvatski državni vrh neće prijeći preko uhićenja desetorice Hrvata, bivših pripadnika HVO-a u Orašju, kojima je određen jednomjesečni pritvor u Sarajevu.
Iako se ne može miješati u pravosudne procese unutar BiH, Hrvatska sigurno neće stajati po strani. Neće i zbog jer se na tim optužnicama nalaze i imena nekih od najpoznatijih generala HV-a poput generala Ante Gotovine te sadašnjeg i bivšeg ministra obrane Damira Krstičevića i Ante Kotromanovića.
Protumjere
Što Hrvatska može napraviti kako bi odgovorila na političke optužnice iz BiH nakon više od 20 godina od završetka rata, često je pitanje koje mnogi postavljaju.
Bivši ministar Ante Kotromanović je u svom gostovanju na N1 televiziji kazao kako Hrvatska mora poduzeti sve kako bi se zaustavile političke optužnice dolaze iz Sarajeva i Beograda. Ako se to ne može napraviti na fin način, treba odgovoriti protumjerama i podići optužnice protiv onih koji su izvršili agresiju na Hrvatsku, kaže Kotromanović.
Mnogi analitičari ukazuju kako su problemi s optužnicama počeli su kada je bivši glavni državni odvjetnik RH Mladen Bajić 2013. potpisao protokol o suradnji s Tužiteljstvom BiH. Tada je istražiteljima iz BiH bio dopušten ulazak u arhivu HVO-a, koja je potkraj devedesetih godina iz Mostara prebačena u Zagreb.
Kako je došlo do potpisivanja tog protokola i tko je za kriv za to, nitko ne želi javno odgovoriti. A svi znaju kako su arhive HVO-a otvorene u vrijeme SDP-ove Vlade. No, nakon što je tadašnji premijer Zoran Milanović upozoren kako istražitelji iz BiH nesmetano dolaze i kopiraju arhivu HVO-a, ta arhiva je zatvorena ne samo istražiteljima iz BiH nego i svima drugima. Milanović je u tada, u lipnju 2015., prema pisanju Večernjaka, javno poručio susjedima iz BiH, kao i onima iz Srbije, kako Hrvatska neće dopustiti podizanje političkih optužnica.
Milanović zaustavio istražitelje
Iako se navodno znalo za pripremljne optužnice iz BiH, vlada Tima Oreškovića sastavljena od HDZ-ovaca i MOST-ovaca, nije poduzimala nikakve mjere za njihovo zaustavljanje. Premijer Andrej Plenković je, za svog putovanja u BiH, navodno obznanio domaćinima u Sarajevu kako planira na prvoj zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH pokrenuti pitanje zatvaranja političkog dijela optužnica. Ni dva dana poslije toga, kao odgovor iz Sarajeva, je dobio podizanje optužnica za pripadnike HVO-a iz Orašja.
Bolje upućeni u politička zbivanja u BiH tvrde kako je to zapravo bio odgovor i poruka Plenkoviću i Hrvatskoj od političkog lidera Bošnjaka Bakira Izetbegovića. Njemu se Plenkovićeva inicijativa o ustavnom jačanju položaja Hrvata u BiH nije svidjela. A nije jer Izetbegović želi nastaviti puzajuće promjene Daytona na štetu Hrvata. I sva posljednjadogađanja, od prekida izbora u Stoca do najnovijeg zastrašivanja Hrvata u Kraljevoj Sutjesci, samo su nastavak etničkog čišćenja Hrvata koje se događa u Federaciji BiH. A nju se nastoji pretvoriti najprije u bošnjački entitet a potom i sasmostalnu državu (ukoliko, ili kada, Dodigova paradržava proglasi samostalnost).
Optužnice protiv pripadnika Armije BiH
Zbog događanja u BiH, u koju sve više pristižu poraženi bosanski islamisti iz Sirije i Afganistana, svoju zabrinutost izrazila je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Ona sada traži izvješća hrvatskih službi o tome tko je u Hrvatskoj imao sve informacije o podizanju optužnica te zašto se dosad ništa nije poduzelo da se to zaustavi. A mogla je odmah najaviti istragu i zatražiti odgovornost svih onih koji su dopustili istražiteljima iz Sarajeva da nesmetano “kopaju” po arhivima HVO-a te upletenost bivšeg predsjednika Stipe Mesića u ta događanja.
General HV Pavao Miljevac u HRTV-ovoj emisjiji Otvoreno izjavio je kako se odavno znalo za podizanje optužnica za oko 900 pripadnika HVO-a i HV-a te da Hrvatska dosad nije adekvatno odgovorila protumjerama na te optužnice. Upitan koje bi to bile protumjere, general Miljevac nije želio dati izravan odgovor. Ali iz njegova izlaganja dalo se naslutiti kako bi, na političke optužnice iz BiH, Hrvatska morala odgovoriti podizanjem optužnica protiv pripadnika Armije BiH. A to bi značilo podizanje optužnica protiv svih pripadnika Armije BiH koji su u kao oficiri JNA sudjelovali i počinili zločine u agresije na Hrvatsku. Isto tako bi trebalo podići optužnice protiv onih pripadnika Armije BiH koji su predvodili zločine nad Hrvatima u BiH tijekom etničkog čišćenja, a za koje još nitko nije odgovarao a zna se da ih je napravila Armija BiH i njezine mudžahedinske postrojbe.
No, to zasigurno nisu jedine protumjere kojima bi Hrvatske mogla i morala odgovoriti na podizanje optužnica iz Sarajeva i Banja Luke.
Fenix/ Stjepan Ivan Mandić
Opširan prilog o hrvatskim pravnim i drugim koracima te mogućim protumjerama, kojima bi se zaustavile političke optužnice iz Sarajeva i Banja Luke, čitajte u novom broju Fenix Magazina
