Na njemačkim cestama i autocestama postoji oko 5.000 kamera za mjerenje brzine. Ali nemaju sve iste mogućnosti.
U nastavku donosimo što sve mogu kamere za mjerenje brzine.
Stacionarne kutije
Ovi naširoko korišteni mjerači brzine obično se postavljaju za snimanje u oba smjera. Tri mjedene žice koje prolaze preko ceste sadrže takozvane piezo kristale koji generiraju električnu energiju tako što se deformiraju kada ih se prijeđe. Brzina se tada izračunava iz udaljenosti između niti. Stvarni uređaj prvenstveno je odgovoran za snimanje fotografskih dokaza.
Radarska tehnologija
Ova se metoda često koristi s mobilnim kamerama za kontrolu brzine. Uređaji emitiraju radarske zrake koje se odbijaju od vozila. Ako vozilo prekorači određeni prag brzine, aktivira se kamera – što se može prepoznati po svjetlu bljeskalice.
Međutim, smatra se da je ova tehnologija prilično sklona pogreškama zbog širine radarskih valova.
Laserska tehnologija
Sve se češće koriste novi laserski mjerni sustavi. Oni emitiraju svjetlosne impulse koji se odbijaju od vozila kako bi izračunali brzinu. Ovi sustavi mogu pokriti do četiri trake i ne zahtijevaju filmove za snimanje fotografija. Umjesto toga, podaci se čitaju putem šifriranih USB memorija ili šalju putem podatkovne SIM kartice. Broj tamnih krugova na stupcima označava mjerno područje; unutra se nalazi rasvjetna jedinica s kamerama za mjerenje brzine i mjerna jedinica s kamerama.
Mjerenje svjetlosne barijere
Ovo koristi nekoliko senzora koji izračunavaju brzinu vozila mjereći vrijeme potrebno da vozilo prođe. Osim toga, obično se fotografira kako bi se sačuvali dokazi. Ova se metoda često koristi na autocestama, obično se uzima video mjerenje i koristi se brzina policijskog vozila kao referentna vrijednost.
Zašto kočenje ne pomaže
Današnji mjerni uređaji toliko su sofisticirani da mogu zabilježiti prekoračenje brzine mnogo prije nego što se kamera aktivira. Stoga je naglo kočenje ispred radara ne samo opasno za promet, nego je najčešće i besmisleno, navode iz policije.
Mnogi mjerni uređaji mogu precizno zabilježiti brzinu vozila nekoliko stotina metara ispred mjesta radara. Neki modeli čak imaju domet i do 1.000 metara. Radar može snimiti brzinu puno prije nego što vozač uopće primijeti kameru za brzinu.
Daju li svi radarski uređaji pouzdane rezultate mjerenja?
Iako bi radarski uređaji općenito trebali pružati precizna mjerenja, postoje okolnosti koje mogu dovesti do netočnih mjerenja. To uključuje, na primjer, nepravilan kut u odnosu na cestu ili oštećenu cestu. Formalne pogreške, poput nedostatka kalibracije uređaja ili nedostatka obuke službenika, također mogu utjecati na rezultat mjerenja.
Ako sumnjate u točnost mjerenja brzine, možete uložiti prigovor u roku od 14 dana od primitka obavijesti o kazni.
Fenix-magazin/MD/