Katolici danas slave Badnji dan ili Badnjak, dan uoči rođenja Isusa Krista. Ime Badnjak dolazi od riječi “bdjeti” jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje.
Na Badnjak se čestita od jutra do večeri, ovisno o dobu dana sa pozdravom: Na dobro vam došlo Badnje jutro, … Badnji dan, … Badnja večer!
Badnji dan ili Badnjak je bogat različitim božićnim običajima i postom. Uglavnom se jede bakalar, ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe.
Po starom običaju, koji se ponegdje i danas održao, na Badnju večer se rasprostire slama i ispred ulaznih vrata stavlja badnjak (tri oveća panja na čijem središnjem panju je isječen znak križa).
U ranije zasijanu pšenicu (koja je omotana hrvatskom trobojnicom) se stavlja i pali svijeća kao znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svijetu.
Slama se, kao znak Božića jer se Isus rodio u slamici, u urbanim sredinama rasprostire samo ispod božićnog drvca u čijoj blizini su uglavnom i postavljene jaslice.
Prije nego se započne s večerom, domaćin unosi badnjak u kuću i čestita ukućanima skori Božić riječima “Faljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer”! Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno! Tijekom večere za stolom se pale tri božićne svijeće, a svijećnjak je omotan hrvatskom trobojnicom. Tijekom večere i kasnije badnjak gori na ognjištu.
Nakon večere obično se ide u čestitke najbližima te kasniej odlazi na polnoćku, što je vrhunac božićnog slavljenje badnje večeri. Nakon polnoćke slijedi božićno čestitanje koje je izraz prihvaćanja kršćanske poruke o miru.
Fenix-magazin/SIM
