Neplaćeni prvi dan bolovanja? O tome se nedavno raspravljalo u Njemačkoj. No, ono što je malo poznato da su već zabilježeni slučajevi kada radnici ne primaju plaću iako tvrde da su bolesni.
Ako ste bolesni i ne možete raditi, obično ćete nastaviti primati svoju plaću. To je regulirano tzv. Zakonom o kontinuiranom nagrađivanju. To uvijek vrijedi kada su radnici spriječeni obavljati svoj posao zbog nesposobnosti za rad kao posljedice bolesti, objašnjava odvjetnik specijalist za radno pravo u Berlinu.
Preduvjet je da radnik nije kriv jer je na bolovanju.
Pravo je ograničeno na šest tjedana, nakon čega društvo za zdravstveno osiguranje obično preuzima i plaća naknadu za bolovanje.
Posljednjih se tjedana naveliko raspravljalo o prijedlogu da radnici više ne bi trebali primati plaću za prvi dan bolovanja, pa čak ni prva tri dana bolovanja.
Ono što mnogi radnici ne znaju: Čak i sada, to je već moguće u nekim slučajevima, čak i ako je dostupna potvrda o nesposobnosti za rad (AU):
1. Na početku novog radnog odnosa
U načelu, pravo na nastavak isplate plaće stječe se tek nakon četiri tjedna neprekidnog rada, kako objašnjava odvjednik.
To znači da svatko tko se razboli u prva četiri tjedna novog radnog odnosa općenito nema pravo na naknadu za dane kada je otvorio bolovanje.
U tom slučaju, međutim, pogođeni mogu podnijeti zahtjev za naknadu za bolovanje kao zamjenu plaće od svojeg zdravstvenog osiguranja.
Naknada za bolovanje iznosi 70 posto bruto primanja, a najviše 90 posto neto primanja.
2. Bolest s istom dijagnozom
Slično pravilo vrijedi i ako su radnici ponovno odsutni u određenom vremenskom razdoblju zbog iste bolesti. “Ako radnik opet postane nesposoban za rad zbog iste bolesti, on ili ona ima pravo na nastavak isplate plaće samo pod određenim uvjetima”, kaže odvjetnik.
Ako je između dviju bolesti nastupio prekid od najmanje šest mjeseci tijekom kojeg radnik zbog te bolesti nije bio nesposoban za rad,
ili ako je od početka prvog razdoblja nesposobnosti za rad zbog iste bolesti proteklo dvanaest mjeseci.
Ako je istekao rok za nastavak isplate plaće, radnici dobivaju naknadu za bolovanje, kaže specijalist pravnik.
U tom slučaju poslodavac može pitati koja je dijagnoza temelj za potvrdu o nesposobnosti. “Međutim, radnici nisu obavezni odgovoriti i općenito to ne bi trebali činiti”, savjetuje odvjetnik.
Međutim, poslodavac se može obratiti društvu za zdravstveno osiguranje i pitati jesu li razdoblja nesposobnosti za rad medicinski povezana i mogu li se uzeti u obzir.
Zdravstveno osiguranje će to provjeriti i po potrebi uključiti liječnike i liječničku službu Zavoda za zdravstveno osiguranje (MDK).
Poslodavac se tada obavještava da li mu se razdoblje nesposobnosti za rad uračunava, djelomično ili ne uračunava”, pojašnjava proceduru pravnik specijalist.
Poslodavac potom na temelju rezultata pregleda odlučuje o nastavku isplate plaće.
3. Poslodavac sumnja na bolovanje
Poslodavac ima različite mogućnosti osporavanja uvjerenja o nesposobnosti za rad. S jedne strane, može kontaktirati Medicinsku službu Zavoda za zdravstveno osiguranje (MDK) i dobiti stručno mišljenje.
Oštra reakcija: poslodavac prestaje isplaćivati plaće
Ako postoje sumnje u radnu nesposobnost radnika, poslodavac može odbiti nastavak isplate plaća dok se to stvarno ne dokaže, kaže odvjetnik specijalista za radno pravo.
Pogođeni radnici tada će možda morati tužiti svog poslodavca za nastavak isplate plaća pred radnim sudom. U tom postupku poslodavac mora narušiti dokaznu vrijednost potvrde o nesposobnosti za rad, kaže odvjetnik. Obične sumnje nisu dovoljne”, dodaje odvjetnik specijalist.
Umjesto toga, poslodavac mora predočiti okolnosti koje pobuđuju opravdanu sumnju u nesposobnost za rad.
Primjerice, ako je radnik proglašen nesposobnim za rad prvi dan nakon davanja otkaza pa do kraja radnog odnosa.
Ako radnici unaprijed prijete da će se razboljeti, to može narušiti dokaznu vrijednost potvrde o bolovanju, smatra odvjetnik specijalist liječnici od svoje obveze povjerljivosti tijekom procesa – “na kraju, to je obično njihova izjava o nesposobnosti za rad”, rekao je odvjetnik.
Fenix.magazin/ SČ
