U svim najavama prošle nedjelje, 19. siječnja po crkvama u kojima se okupljaju hrvatski katolici u Münchenu i okolici zavladao je veliki interes za predavanja profesora s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje su organizirali Akademski krug pri Hrvatskoj katoličkoj župi München i Hrvatska kuća München.
Ljudi su se posebno zagrijali iz razloga da će se govoriti o projektu povratka u domovinu. U dvorani Hrvatske katoličke župe, Schwanthalerstr. 96, u utorak 21. siječnja tražila se stolica više. Na predavanju je bila i generalna konzulica Sanja Lovrek Velkov. Predavačice su bile dr. sc. Monika Balija, dr. sc. Tamara Bodor i predavač online putem doc. dr. sc. Wollfy Krašić.
Mora se priznati da su svo troje vrlo primjereno održali svoja predavanja. Dr. sc. Monika Balija govorila je o Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, visokoučilišnoj ustanovi i znanstvenoj organizaciji, koja ima poziv – istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu velikosveučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet. Posebno se dotakla demografskih aspekata Hrvata u Njemačkoj.
Na njezino predavanje nastavila se dr. sc. Tamara Bodor koja je praktično pokazala kakvo je bilo djelovanje Hrvatske katoličke misije München, najstarije misije u Njemačkoj. To je bilo publicističko djelovanje na primjeru Vjesnika hrvatskih radnika i iseljenika u Njemačkoj, te pastoralna skrb za Hrvate u Münchenu. Tu je posebice istaknula ulogu dr. fra Dominika Šušnjare koji je došao u Njemačku 1950. godine, osnivao mnoge misije i uređivao spomenuti Vjesnik kroz mnoge godine bez ikakve potpore iz domovine. Naklada je bila i do 6.000 primjeraka.
Doc. dr. sc. Wollfy Krašić u odsutnosti održao je predavanje online vezom. U središtu njegova predavanja bili su Hrvati u Stuttgartu i osnivanje Hrvatske kulturne zajednice koja je odigrala veliku ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta.
Nakon predavanja razvila se diskusija i pitanja su usmjeravana u pravcu povratka, ali profesorice nisu mogle na ta pitanja konkretno odgovoriti, jer je njihova nakana prvenstveno bila obaviti ispitivanja koja bi bila pokazatelj koliko je mladih Hrvata zainteresirano za Fakultet hrvatskih studija, a onda i pitanja o povratku koja će one usmjerili na Ministarstvo za demografiju.
Fenix-magazin/SIM/Jozo Župić
