Hrvatska katolička župa München, najstarija hrvatska katolička misija u zapadnoj Europi i trenutačno najveća hrvatska katolička zajednica na svijetu koja broji više od 60 tisuća vjernika, u nedjelju, 13. srpnja imat će svoju tradicionalnu Ljetnu proslavu župe.
Proslava će trajati od 10.00 do 23.00 sata u dvorištu Hrvatskog doma u Münchenu.
U raznolikom programu proslave, posjetitelji će od 16,30 sati moći uživati i u nastupima članova svih aktivnosti župe.
Dan prije, tj. danas, u subotu 12. srpnja, u Bürgerhaus Karlsfeld, Allacher Str. 1 s početkom u 19.00 sati bit će prikazan dokumentarni film ”Hrvatski mučenici” redatelja Jakova Sedlara.
Dokumentarni film “Hrvatski mučenici”
Film se bavi stradanjem hrvatskih katoličkih svećenika, sjemeništaraca i časnih sestara tijekom i nakon Drugog svjetskog rata te Domovinskog rata. Baziran na istraživanjima pokojnog don Ante Bakovića, koji je utvrdio da je u tom razdoblju stradalo 663 pripadnika Katoličke Crkve.
Redatelj Jakov Sedlar izjavio je kako je film nastao iz želje za otkrivanjem istine o prešućenim žrtvama i sjećanjem na njih.
»Hrvatski mučenici« praizveden je 20. ožujka 2025. u Zagrebu. Duljina trajanja filma je 57 minuta. Scenarij je napisao književnik Hrvoje Hitrec, a interpret teksta je glumac Joško Ševo.
Prema objavi u Glasu Koncila, prvi dio filma obuhvaća vrijeme Drugoga svjetskoga rata kad su daleko najveći broj žrtava ubili partizanski pa onda i četnički odredi, i to strijeljanjem, klanjem, pečenjem na ražnju, obezglavljivanjem itd. Ima ih koji su stradali od njemačkih i talijanskih postrojba ili zbog savezničkih bombardiranja, a spominju se i svećenici koje su smaknuli pripadnici ustaškoga režima.
Drugi dio odnosi se na poslijeratno razdoblje kad su komunističke vlasti – na čelu s Josipom Brozom Titom, vođom partizanskoga pokreta – ubile najviše hrvatskih vjerskih osoba u XX. stoljeću, a među njima je nemali broj stradalnika bleiburške tragedije. Kao središnja osoba prikazan je bl. Stepinac, žrtva političkoga suđenja i sustavnoga trovanja, simbol modernoga hrvatskoga mučeništva.
Treći dio obuhvaća razdoblje od 1966. – kad su međudržavnim protokolom uređeni odnosi između Svete Stolice i SFRJ – do nestanka socijalističke Jugoslavije početkom devedesetih. Nije bilo ubojstava vjerskih osoba, ali se javljaju »iskre nasilja« u obliku prijetnja, uhićenja i robijanja.
Četvrti dio govori o onima koje su tijekom Domovinskoga rata i sukoba u BiH ubile velikosrpske snage i muslimanske postrojbe.
Ulazu dvoranu Bürgerhaus Karlsfeld od 18.00 sati je slobodan.
Fenix-magazin/SIM/S.I. Mandić
