The Croatian Women’s Network™/Mreža hrvatskih žena peti je put u Zagrebu, u hotelu Westin, 7. ožujka, dodijelila nagrade ”Utjecajne hrvatske žene” i ”Buduće liderice” uglednim dobitnicama iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Bolivije.
Nagrade u kategorijama: vodstvo i inovacije, kultura i umjetnost, poduzetništvo, znanost, sport i humanitarni rad uručili su im državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvatske izvan Hrvatske Zvonko Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i urednik Samostalnog odjela Programa za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Kujundžić.
Listu dobitnica potražite na linku: OVDJE
Žene u svim porama društva
Čestitajući dobitnicama, osnivačica Mreže hrvatskih žena (MHŽ) Caroline Spivak istaknula je da je vrijeme žena konačno stiglo. ”Žene se sve više uključuju u gospodarstveni i poduzetnički život, politiku i diplomaciju i sve više dolaze do izražaja. Važno je da potičemo jedna drugu, da ulazimo u društvene sfere kako bismo postigle promjene”.
”Ponosni smo pokrovitelji ove prelijepe manifestacije. Moje Hrvatice, čestitam na svim postignućima i na svemu što činite za svoju domovinu, a na dobrobit sviju nas”, rekao je državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.
Svečanoj dodjeli nagrada prethodila je međunarodna konferencija ”Napredak žena. Napredak ekonomije. Ostvari potencijal!” održana u dvorani Matis absolute lounge, 6. ožujka, pod gleslom ”Žene pokretači promjena”.
Žene treba poticati u svim područjima rada, zaključila je Spivak, bilo da je riječ o ekonomiji i poduzetništvu, medicini i znanosti, tehnologiji i gospodarstvu, ili kulturi i umjetnosti. Iako sve više žena pokreće vlastiti posao, Spivak je napomenula da je u Hrvatskoj svega 26 posto vlasnica tvrki te 33 posto vlasnica obrta.
Prava žena, njihovo osnaživanje i ravnopravnost, pitanja su temeljnih civilizacijskih vrijednosti, važna kako za Republiku Hrvatsku, tako i za sve članice Europske Unije, čulo se na konferenciji. Ove je godine održana u svjetlu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske Unije pa je u njezinu fokusu bio položaj žena u politici i diplomaciji.
Zastupnica austrijske Narodne stranke u Općinskom vijeću Salzburga Delfa Kosić, dobitnica nagrade ”Utjecajne hrvatske žene” 2017., istaknula je da nova austrijska vlada ima veliki broj ministrica, dok parlament ima 39 posto ženskih zastupnica, što je oko 20 posto više nego u Hrvatskoj.
Veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Alan Bowman govorio je o statusu žena u kanadskoj politici. Tamošnji premijer Justin Trudeau imenovao je žene na pola ministarskih mjesta u kabinetu. Kanada je zbog toga zauzela treće mjesto na svjetskoj ljestvici rodne jednakosti u vladi, poslije Finske i Švedske.
Znanje i kompetencije nemaju rodni predznak
”Najbolji su primjer rodne jednakosti skandivaske zemlje”, upozorio je savjetnik predsjednika Zorana Milanovića za gospodarstvo Velibor Mačkić. ”Donošenjem Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova prava žena u Republici Hrvatskoj visoko su zaštićena, međutim istinska jednakost i ravnopravnost još nije postignuta”, rekao je.
Strategija rodne ravnopravnosti Europske komisije 2020.-2025. navodi da je samo 7,5 posto predsjednica uprava i 7,7 posto glavnih direktorica, samo 22 posto programerki koje se bave umjetnom inteligencijom i 39 posto zastupnica u Europskom parlamentu.
”Potrebno je daljnje jačanje ženskog poduzetništva, kao i institucionalna potpora za poduzetničke projekte žena”, zaključio je Velibor Mačkić te u ime Predsjednika Republike Hrvatske čestitao dobitnicama nagrada Croatian Women’s Network/Mreže hrvatskih žena.
”Znanje i kompetencije nemaju rodni predznak, a ta dva faktora ključna su za izgradnju konkuretne ekonomije 21. stoljeća”, zaključio je.
”Žene bi trebale više poticati žene”, rekla je glavna govornica konferencije, eurozastupnica Ruža Tomašić. Ohrabrila je žene da zahtjevaju ono što im pripada, a ravnopravnost se postiže poštivanjem zakona, smatra.
Jedna od ovogodišnjih dobitnica nagrade ”Utjecajne hrvatske žene” Liliana Čanadić, glavna izvršna direktorica za zdravstvo i socijalne usluge pri kanadskoj Vladi Sjeverozapadne Teritorije, rodom iz Osijeka istaknula je da je među svega pet posto žena prvog naraštaja imigranata, koje su uspjele ostvariti svoju profesionalnu karijeru u Kanadi, s hrvatskom srednjoškolskom svjedodžbom.
I Ruža Tomašić je svoj san da postane policajka na motoru ostvarila u Kanadi, ali je svoj profesionalni i životni put nastavila u Hrvatskoj. Kada ju je predsjednik Franjo Tuđman pozvao da se vrati u Hrvatsku i postane djelatnica predsjedničkog osiguranja u Banskim dvorima nije dvojila. Prisjećajujući se svojih početaka života i školovanja u Kanadi priznala je da nije bilo lako. Bilo je nedjelja kada je molila Boga da je netko iz hrvatske zajednice pozove na ručak, ali ni glad, ni neimaština nisu je odagnali od sna da postane policajka. Završila je policijsku akademiju – Ontario Police College i bila među najboljima u klasi. Radila je i na suzbijanju maloljetničke delinkvencije te u borbi protiv droge. Govorili su joj da neće moći raditi kao policajka na motoru, jer je žena. No i to je ostvarila.
”Ja sam prije svega obična žena”, rekla je na panelu ”Žene u politici i diplomaciji” doktorica znanosti i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Irena Petrijevčanin Vuksanović. Želja joj je čestito raditi u Saboru, a ističe da nam političara takvoga profila nedostaje. ”Moć i novac ne smiju biti prioriteti političarima”, rekla je. Hrvatska političarka Marijana Petir, koja se u Europskom parlamentu zauzimala za status seoskih žena, rekla je da se kao žena morala puno više truditi na političkoj sceni, no tako je i u drugim područjima. Devedeset i šest posto poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dok žene upravljaju sa svega 30 posto. No, žene u poljoprivredi imaju mnogo veće uloge nego što pokazuje službena statistika. Nekoliko izvješća Europskog parlamenta, ukazalo je na višefunkcionalnu ulogu seoskih žena i njihovu važnost za strukturu i gospodarstvo ruralnih područja.
”Imali smo prvi put predsjednicu, koja je vrlo dobro razumjela vanjsku politiku, a nije bilo te municije kojom se nije pucalo po njoj”, rekla je Petir. U otklanjanju trivijalnog vrednovanja žena u politici izuzetno je važna uloga medija, upozorile su političarke Vuksanović i Petir.
O posebno lošem položaju žena u Africi govorila je diplomatkinja Vera Tadić, nekadašnja izvanredna i opunomoćena veleposlanica Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici. ”U Hrvatskoj je pak položaj žena u sustavu trokuta”, rekla je. ”Na niže pozicioniranim mjestima je više žena, što je funkcija viša, manji je postotak žena. Na tome trebamo raditi zajedno, a žene na to putu trebaju podupirati žene!”
”Tražimo jednaku plaću za jednak posao”, zaključila je Petrijevčanin Vuksanović. Svake godine na Dan žena tražimo tu čarobnu formulu, a ona je – poštivanje zakona i podzakonskih akata.
”Krenimo hrabro u nepoznato”, rekla je na kraju konferencije kanadska poduzetnica Caroline Spivak, osnivačica Mreže hrvatskih žena, koja danas okuplja 500 članica iz Hrvatske, BiH te hrvatskih iseljeničkih zajednica. ”Prije šest godina ovakva platforma nije postojala, a sada već stvaramo pozitivne promjene, surađujemo i mentoriramo, nadahnjujemo! No i nas nadahnjuju mlade djevojke, poput ovogodišnje dobitnice nagrade ”Buduće liderice” Isabelle Grandić, zaposlenice u školi koja obučava inovatore u dobi od 13 do 17 godina, ‘The Knowledge Society’.” Ta šesnaestogodišnja programerka uz pomoć umjetne inteligencije i tehnologije 3D ispisa želi ispisati bolju budućnost za milijardu ljudi.”, zaključila je Spivak.
Čestitala je svim dosadašnjim dobitnicama prestižnih nagrada, jer to su žene koje su predane svojim profesijama, ali nesebično, dobrovoljno rade u svojim zajednicama promičući i pronoseći hrvatsko ime i hrvatski identitet širom planete.
Međunarodna konferencija ”Napredak žena. Napredak ekonomije. Ostvari potencijal!” i svečana dodjela nagrada ”Utjecajne hrvatske žene i ”Buduće liderice” održane su pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, Hrvatske matice iseljenika, Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatske inozemne pastve, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture, grada Zagreba, Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice grada Zagreba.
Fenix-magazin/MD/Ivana Perkovac
