Njemačka se suočava s velikim demografskim izazovima. Ako se zakonska mirovina nastavi prilagođavati plaćama, to će dugoročno značiti golemo povećanje mirovinskih doprinosa. Međutim, daljnje povećanje tih troškova vjerojatno neće biti politički izvedivo za radnike i poslodavce, javljaju njemački mediji.
Osim toga, već su potrebne godišnje porezne subvencije veće od 100 milijardi eura kako bi se osiguralo da razina mirovina (omjer mirovine i prosječnog dohotka) ne padne ispod 48 posto. Ova subvencija već predstavlja četvrtinu saveznog proračuna – tako da je manevarski prostor ograničen.
S ekonomskog gledišta, očekivan je pad mirovina u odnosu na neto plaće.
Kako bi sve trebalo funkcionirati?
U tom kontekstu, novi vladin program uvodi privatni mirovinski plan temeljen na dionicama, subvencioniran od strane države („mirovina za rani početak“). Ovo je namijenjeno maloljetnicima da mjesečnim uplatama prikupe kapital, koji se može nastaviti puniti i nakon što dostignu punoljetnost.
Kako navode njemački mediji, jedan od planova je isplata početnog kapitala od 10.000 eura za novorođene bebe.
Evo primjera izračuna: Učinak njemačkih dionica u prosjeku je iznosio 8,8 posto godišnje između 1955. i 2024. Ulaganje u dionice od 10.000 eura, uz pretpostavku prinosa od 8 posto godišnje (umanjeno za administrativne troškove od 0,5 posto i 25 posto poreza na kapitalnu dobit), moglo bi generirati kapital od 550.000 eura u dobi od 70 godina. Prilagođeno inflaciji, to je i dalje 138.000 eura. To bi bilo prikladno, na primjer, za bake i djedove koji bi bili spremni uložiti određeni iznos za svoje unuke ili unuke.
Viša doživotna mirovina
Za ovaj oblik privatnog mirovinskog osiguranja, jedina mogućnost isplate trebala bi biti doživotna mirovina. Do danas u Njemačkoj postoje modeli s zajamčenim doživotnim isplatama mirovine, koji često imaju nedostatak visokih troškova zatvaranja i niskih kamatnih stopa.
Alternativni model plana povlačenja ima nedostatak što proces isplate može biti „konačan“, što znači da može isteći godinama prije kraja životnog vijeka. Ovaj problem postoji, na primjer, i kod popularnih ETF portfelja s jednostavnim planom isplate koji se ne temelje na maksimalno ostvarivom životnom vijeku.
Kad je riječ o mirovini, Kanada može poslužiti kako primjer
Za Njemačku se stoga isplati pogledati izvan vlastitih granica: na primjer, u Kanadu. Dinamički mirovinski fond temelji se na takozvanoj tontini i funkcionira na sljedeći način: Tijekom faze isplate, tj. u dobi za mirovinu, vaša imovina može ostati uložena u dionice doživotno – za razliku od zajamčene mirovine. Primit ćete doživotnu mirovinu (anuitet), iako iznos nije zajamčen.
Zašto bi ovo trebalo biti privlačnije? S jedne strane, eliminira se rizik prodaje mirovinske imovine po niskim cijenama dionica nakon odlaska u mirovinu, jer kapital ostaje uložen u dionice. S druge strane, učinak složene kamate kod ulaganja u dionice može se koristiti puno dulje nego u slučaju zajamčene rente.
Isplata 10.000 eura pri rođenju
Primjer izračuna: Ponovno pretpostavljamo da je pri rođenju isplaćeno 10.000 eura. To bi isplaćivalo doživotnu mirovinu od otprilike 43.000 eura godišnje (prilagođeno inflaciji, otprilike 11.000 eura godišnje). Nasuprot tome, doživotna mirovina zajamčena u svom iznosu – kao što je uobičajeno kod mnogih osiguravatelja života – bila bi gotovo 40 posto niža, budući da se mirovinska imovina ulaže (gotovo) isključivo u vrijednosne papire s fiksnom kamatom od trenutka umirovljenja.
(Napomena: Izračuni se temelje na pretpostavci da će se očekivano trajanje života do 2070. povećati za osam godina u usporedbi s danas i da će stopa inflacije iznositi dva posto godišnje).
Modeli ranog poticaja i isplate su ključni
Novi oblik privatnog mirovinskog osiguranja („mirovina za rani početak“ ili „mirovina za bebe“) putem ulaganja u vlasnički kapital najprikladniji je ako započne odmah nakon rođenja djeteta. Jednokratni doprinosi su obećavajući od mjesečnih plaćanja: s jedne strane u smislu prinosa zbog učinka složene kamate, a s druge strane s ciljem značajnog smanjenja administrativnih troškova. Ako su kapitalni dobici oslobođeni poreza tijekom faze štednje, mirovina može biti oko 50% veća.
Privatni mirovinski plan za cijeli život mora biti profitabilan. U tu svrhu treba dopustiti da varira u visini, kao što je poznato iz kanadskog modela, na primjer. To je već moguće s regulatorne perspektive u Njemačkoj.
Fenix-magazin/SČ
