Nekadašnji čelnik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov preminuo je u utorak u 92. godini, prenose agencije.
Mihail Sergejevič Gorbačov, koji je bio posljednjipredsjednik Sovjetskog Saveza, umro je nakon duge i teške bolesti u 92. godini života u bolnici u Moskvi.
Gorbačov je rođen je 2. ožujka 1931. u mjestu Privoljnoje. Diplomirao je pravo na Moskovskom sveučilištu 1955. Političku karijeru je započeo u Stavropoljskom kraju, gdje je 1970. postao prvi tajnik oblasnog partijskog komiteta, a 1971. član Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. U Moskvu je preselio 1978. godine. Kao štićenik partijskog ideologa M. Suslova i šefa KGB-a J. Andropova brzo napredovao: godine 1978. postao je tatnik CK KPSS za poljoprivredu, a 1980. izabran je za redovitog člana Politbiroa Centralnog komiteta KPSS-a.
U stranačkom napredovanju godine 1985. izabran je za glavnog tajnika Centralnog komiteta KPSS-a. Tada je pokrenuo program brze tehnološke modernizacije gospodarstva i državne uprave. Dvije godine kasnije, 1987., potaknuo je radikalnije reforme kojima oslobađa kulture od političkih stega i dopušta veću slobodu tiska. Upamćen je pogotovu po uvođenju „Perestrojke“, tj. restrukturiranja gospodarskog i političkog sustava zemlje. Vanjsku politiku zemlje upravio je prema smanjenju napetosti između velesila i okončanju Hladnog rata.
U prosincu 1987. potpisao je sporazum s američkim predsjednikom R. W. Reaganom o uništenju zaliha nuklearnih projektila srednjeg dometa, a tijekom 1988–89. nadgledao je povlačenje sovjetske vojske iz Afganistana.
Njegova je politika potaknula reformske promjene u zemljama Istočnog bloka, a kada je 1989–90. uspostavio nekomunističke vlade u Poljskoj, DR Njemačkoj, Mađarskoj i Čehoslovačkoj, složio se s odlaskom sovjetske vojske iz tih zemalja.
U ljeto 1990. pristao je na ujedinjenje Njemačke. Kako bi učvrstio svoju vlast, u listopadu 1988. preuzeo je dužnost predsjednika Prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a, koji je ustavnim promjenama dobio široke izvršne ovlasti.
U ožujku 1990. izabran je za prvog predsjednika SSSR-a. Njegova reformska politika dovela je do demokratizacije i decentralizacije sovjetskog društva i države, ali nije mogla riješiti sve dublju ekonomsku i političku krizu. Za neuspjelog državnog udara konzervativnih snaga u kolovozu 1991., dok je tri dana bio u kućnom pritvoru, izgubio je politički utjecaj, a njegovu je ulogu preuzeo predsjednik Ruske Sovjetske Socijalističke Republike Boris Jeljcin.
Nakon odluke da se umjesto SSSR-a osnuje Savez neovisnih država, Gorbačov je 25. XII. godine 1991. dao je ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a, čime je ta država prestala postojati.
Dobitnik je Nobelovu nagradu za mir 1990. za doprinos miru u svijetu.
Fenix-magazin/SIM/I. Matić / Hina
