U organizaciji splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije i Hrvatske udruge Benedikt, u četvrtak, 16. listopada 2025. godine, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića – Knjižnici Dalmatina, održana je tribina pod naslovom „Perspektiva hrvatskog jezika u duhu Zakona o hrvatskom jeziku”.
Na početku su okupljene pozdravili prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije, i prof. Katarina Žanetić iz Hrvatske udruge Benedikt. U svojim pozdravnim govorima posebno su naglasili kako su tribinu o Zakonu o hrvatskom jeziku zamislili kao mjesto na kojemu bi poslušali meritorne govornike, ali i propitivali, razumjeli i vrednovali jedan od najsustavnijih pokušaja da se hrvatski jezik zakonski zaštiti, njeguje i razvija.
Glavni predavači bili su prof. dr. sc. Marko Tadić, predsjednik Vijeća za hrvatski jezik, prof. dr. sc. Mario Grčević, predsjednik Povjerenstva za izradu Zakona o hrvatskom jeziku, i akademik Mislav Ježić, predsjednik Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU i član Vijeća za hrvatski jezik.
Prof. dr. sc. Marko Tadić istaknuo je kako je problematično što se u nekim europskim institucijama hrvatski jezik još uvijek ne tretira kao samostalan, nego se svodi pod regionalne oznake poput „hrvatsko-bosansko-srpski”. Naglasio je da je jedan od ciljeva Vijeća za hrvatski jezik sustavno djelovanje prema državnim institucijama kako bi se takva praksa ispravila.
Tadić je posebno upozorio na važnost lektoriranja službenih dokumenata, razvoj jezičnih tehnologija te digitalni suverenitet kao temelj suvremenog jezičnog identiteta.
„Digitalni suverenitet jednako je važan kao i nacionalni. Hrvatski jezik mora biti prisutan u digitalnim alatima i umjetnoj inteligenciji, kako ne bi bio zamijenjen ili potisnut drugim jezicima,” naglasio je Tadić.
Prof. dr. sc. Mario Grčević podsjetio je kako je donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku Hrvatska stala uz bok državama koje već imaju slične zakone, poput Francuske, baltičkih zemalja, Poljske, Slovenije i Mađarske. Istaknuo je kako je hrvatski Zakon jedan od najliberalnijih; Zakon o hrvatskom jeziku nema kaznene odredbe. Umjesto sankcija, temelji se na poticanju, edukaciji i savjetodavnoj ulozi. Ako dođe do zloporabe, najprije se upozorava, ne kažnjava.
Grčević je naglasio važnost postojanja Vijeća za hrvatski jezik kao institucije kojoj se građani mogu obratiti u pitanjima jezične prakse.
Akademik Mislav Ježić ocijenio je donošenje Zakona o hrvatskom jeziku kao veliki civilizacijski iskorak. Podsjetio je da je Hrvatska donedavno bila jedna od rijetkih europskih država bez zakona koji uređuje status i zaštitu nacionalnog jezika.
„Ne možemo kažnjavati ljude zato što su “nepismeni”. Zakon ne smije biti represivan, nego poticajan. Da je sadržavao sankcije, ne bi prošao u Saboru,” izjavio je Ježić.
Ježić je upozorio i na opasnost potpunog prelaska elitnog obrazovanja na engleski jezik, što bi bilo pogubno za hrvatski jezik. „Moramo postati gospodari svoga jezika. Hrvatski mora imati svoje riječi za nove pojave u znanosti i tehnologiji jer ako ih nema, ni samog jezika neće biti.”
Tribina je istaknula da Zakon o hrvatskom jeziku nije plod administrativne rutine, nego rezultat dugogodišnjih rasprava, prijedloga, inicijativa i potreba koje su se javljale među stručnjacima i u javnosti. Govornici su se složili da tekst Zakona ne predstavlja ograničenje, nego poticaj, poticaj da budemo odgovorni, dosljedni i svjesni jezične baštine koju smo naslijedili, navela je u priopćenju Hrvatska udruga Benedikt.
Fenix-magazin/SČ
