Pametni telefoni, društveni mediji ili usluge slanja poruka kao što je WhatsApp dio su svakodnevnog života većine ljudi. Poslodavci bi trebali regulirati korištenje mobitela tijekom radnog vremena.
Nova studija pokazuje da definitivno postoje pozitivni učinci kada mobiteli nisu stalno dostupni. Suvremena rješenja za mobitele na radnom mjestu učinkovitija su od zabrane.
Privatni mobitel na poslu: Šefovi imaju ova prava
Mnogima će ovo biti poznato: radnici ili kolege redovito provjeravaju svoje pametne telefone kako ne bi propustili neku poruku. Ljudi brzo razgovaraju na WhatsAppu ili guglaju nešto.
To može imati negativan učinak na poslodavca na mnogo načina: koncentracija na stvarni posao trpi, što smanjuje produktivnost. Ili kupac primijeti negativno ponašanje i žali se.
Ako se pametni telefon intenzivno koristi, radna atmosfera bi također mogla stradati jer usporava kolege u radu. Ponekad korištenje pametnog telefona može biti čak i opasno jer odvraćanje pažnje povećava rizik od nezgoda.
Poslodavci bi također trebali postaviti pravila sa svojim zaposlenicima.
Mnogi radnici također vole koristiti svoje pametne telefone, posebno kada su u stanju mirovanja, primjerice na gradilištima ili dok čekaju sljedećeg kupca.
Viola Bischoff iz Obrtničke komore (HWK) Konstanz to uvijek iznova čuje od tvrtki koje savjetuje u pravnim pitanjima.
“Radnicima često nije jasno što trebaju ili mogu raditi tijekom mirovanja. Tu mogu pomoći jasne radne upute.” Naravno, ovo nije jedini savjet poslodavcima kako koristiti pametne telefone, društvene mreže i messenger servise. Ali prvo biste trebali znati što se zakonski primjenjuje.
Može li poslodavac zabraniti korištenje mobitela na poslu?
U načelu, poslodavac ima pravo davati instrukcije svom radniku. Grubo rečeno: On ne samo da odlučuje koji će posao biti obavljen, već i kako. S tim u vezi, poslodavac općenito može zabraniti privatnu upotrebu pametnih telefona tijekom rada.
“Radnik nema zakonsko pravo na privatno korištenje mobitela”, kaže Bischoff iz HWK Konstanz.
To se odnosi i na privatne pametne telefone i na druge digitalne uređaje poput prijenosnih računala. Pametni satovi također bi bili pogođeni takvom zabranom. Ali: Zabrana korištenja ograničena je na radno vrijeme. “Takve sankcije nisu dopuštene za privatne uređaje tijekom propisanih dnevnih pauza”, rekla je Bischoff.
Ne mora li radnik biti dostupan za privatne hitne slučajeve?
U praksi, potpuna zabrana privatne upotrebe pametnih telefona itd. brzo doseže svoje granice: poslodavac mora osigurati da se radniku može pristupiti u hitnim slučajevima.
Na primjer, ako se dijete mora pokupiti iz vrtića zbog akutne bolesti. U principu, dostupnost se može jamčiti i putem fiksne telefonske linije poduzeća.
Međutim, problem je u tome što su moguće situacije u kojima je fiksni telefon zauzet ili nedostupan iz drugih razloga. Ili da kada radnici rade izvan tvrtke. Tada je potrebno predugo vremena dok se pogođeni zaposlenik ne može obavijestiti o hitnom slučaju putem središnjice.
Richard Schweizer, glavni savjetnik u HWK Reutlingen, kaže da bi trebale postojati iznimke od zabrane pametnih telefona za hitne slučajeve.
To se također odnosi na privatnu komunikaciju pokrenutu u poslovne svrhe, na primjer ako radnik želi obavijestiti obitelj kod kuće da će se kasnije vratiti s posla zbog prekovremenih sati u kratkom roku.
Kako može izgledati praktična regulativa za korištenje pametnih telefona i sl.?
Potpuna zabrana privatne upotrebe mobitela na radnom mjestu možda danas više nije prikladna.
“Ovo bi moglo biti izuzetno odvraćajuće, posebno za mlade stručnjake”, kaže Schweizer.
Stoga je njegova uporaba često izričito dopuštena. “Ili barem postoji propis tvrtke prema kojem je privatna uporaba dopuštena u određenoj mjeri.”
Schweizer dodaje: “Izbjegavanje nesreća posebno je važno u obrtu.”
Stoga treba jasno zabraniti korištenje mobitela na poslovima koji su skloni nesrećama, kao što je rad na ljestvama ili skelama, rad na strojevima ili tijekom vožnje automobila.
Jasne odredbe također su vrlo preporučljive u područjima koja bi mogla biti ugrožena industrijskom špijunažom. “Ako je potrebno, trebali biste regulirati i izbjegavanje upotrebe mobitela od strane kupaca jer to može ostaviti loš dojam.”
Bischoff također smatra da potpuna zabrana korištenja mobitela ne bi bila učinkovita. “Vrijeme korištenja od 15 minuta dnevno može biti korisno i praktično.”
Radnici trebaju imati na umu da tih 15 minuta ne moraju koristiti svaki dan te da nisu uključene predviđene pauze prema Zakonu o radnom vremenu. “Nedostatak je, međutim, to što se ovaj radni vijek ne može izravno kontrolirati”, kaže Bischoff.
Poslodavac bi stoga morao paziti na svoje radnike i po potrebi pristupiti pojedinim zaposlenicima. Također je važno da se vodi računa o načelu jednakog tretmana i da se za sve radnike primjenjuju isti propisi.
Je li dovoljna usmena uputa nadzornika?
Ne preporučuju se samo usmene upute. Odredbe za korištenje privatnih pametnih telefona, društvenih medija i usluga slanja poruka tijekom radnog vremena trebale bi biti regulirane što je preciznije moguće u pisanim pravilnicima poduzeća kako bi se moglo uputiti radnika u slučaju kršenja propisa.
Ako postoji radničko vijeće, s njim se može sklopiti sporazum. Alternativno, ugovor o korištenju mobitela može se sklopiti sa svakim radnikom pojedinačno.
Koje su moguće sankcije za prekršaje?
Ako su postavljene smjernice za korištenje pametnih telefona, društvenih medija i usluga slanja poruka, ta se pravila trebaju dosljedno provoditi. Ako dođe do kršenja, pravni savjetnik Schweizer preporučuje: “Prvo dajte usmeno upozorenje, zatim, ako je potrebno, dajte pismeno upozorenje i raskinite ugovor ako dođe do daljnjih kršenja ovog pravila.”
No, pretjerano strog pristup mobitelu mogao bi negativno utjecati na radnu atmosferu.
Na što treba obratiti pozornost kod poslovnih mobitela?
Kada radnici komuniciraju u poslovne svrhe, to se ne smije činiti putem osobnog pametnog telefona. To bi moglo narušiti zaštitu podataka.
Osim toga, ako je osiguran službeni mobitel i istovremeno je dopuštena privatna uporaba, poslodavac ne može redovito provjeravati mobitel zbog zaštite podataka, kaže Schweizer. “Ovo je moguće samo ako je privatna uporaba zabranjena. To se također odnosi na računalo na poslu.”
Stoga Bischoff preporučuje posebnu odredbu u ugovoru o pružanju usluge u slučaju da privatna uporaba poslovnog mobitela ili službene e-pošte nije izričito zabranjena: “Poslodavac treba od radnika dobiti suglasnost za izuzeće od tajnosti telekomunikacija i zaštite podataka kako bi dobili određene mogućnosti pristupa i kontrole.”
Fenix-magazin/SČ
