Švicarska je poznata po prekrasnim krajolicima, raznolikoj prirodi, umjerenoj klimi i visokoj kvaliteti života. Mnogi Europljani sanjaju o životu u Švicarskoj, navode njemački mediji.
U 2021.godini oko 16.990 ljudi iz Njemačke razmišljalo je o preseljenju u Švicarsku, dok se 9.435 ljudi vratilo u Njemačku. Visoki troškovi života u Švicarskoj jedan su od razloga povratka, jer bez dobro plaćenog posla, teško je živjeti u prilično skupoj Švicarskoj.
Ali koja zanimanja nude dobru zaradu u Švicarskoj? Kakve plaće zaposlenici mogu očekivati? A koliki su stvarni troškovi života u usporedbi s Njemačkom? Njemački novinari su pokušali pronaći odgovore na ova pitanja.
Život u Švicarskoj
S površinom od 41.285 km² i populacijom od oko 8,5 milijuna ljudi, Švicarska je mala, ali gusto naseljena zemlja.
Stanovnici Švicarske poznati su po svojoj urednosti, pouzdanosti i susretljivosti, ali i po ljubavi prema prirodi i aktivnom stilu provođenja slobodnog vremena. Njemački način otvorenog govora o problemima, s druge strane, ne nailazi na previše odobravanja u Švicarskoj, navode njemački mediji.
Različite regije i jezici važan su dio švicarske kulture. Švicarska ima četiri službena jezika: njemački, francuski, talijanski i retoromanski. Svaka regija ima svoju kulturu i tradiciju, ali ljudi u Švicarskoj su ponosni na svoje nacionalno jedinstvo.
Troškovi stanovanja i života u Švicarskoj
U Švicarskoj mnogi ljudi posjeduju vlastitu kuću, zbog čega su stanovi za iznajmljivanje relativno rijetki. Međutim, postoji mnogo stanova za iznajmljivanje u većim gradovima poput Züricha, Berna i Ženeve. No, stanarine u Švicarskoj su visoke, pogotovo u centrima gradova gdje cijene najma mogu iznositi između 2.000 i 4.000 eura mjesečno.
Najmovi obično traju godinu dana i nakon toga se mogu produljiti. Stanovi za iznajmljivanje obično ne uključuju namještaj, iako postoje opcije za namještene stanove. Prava stanara u Švicarskoj su dobro zaštićena i teže ih je otkazati bez otkaznog roka, nego u drugim zemljama.
Troškovi života u Švicarskoj također su visoki. Skuplje od Njemačke su pojedine namirnice i usluge. Neke odabrane namirnice i njihove prosječne cijene u Švicarskoj i Njemačkoj navedene su u nastavku kako bi se omogućila bolja usporedba. Cijene su izražene u eurima (od 2023. godine), prenose njemački mediji.
Cijene proizvoda u Švicarskoj i Njemačkoj:
Mlijeko – 1,64 eura (Švicarska), 1,03 eura (Njemačka)
Voda, – 1,5 litara 1,23 eura (Švicarska), 0,57 eura (Njemačka)
Riža, 1 kg – 2,86 eura (Švicarska), 2,04 eura (Njemačka)
Krumpir, 1 kg – (Švicarska), 2,39 eura 1,59 eura (Njemačka)
Jabuke, 1 kg – 3,77 eura (Švicarska), 2,49 eura (Njemačka)
Govedina, 1 kg – 48,21 eura (Švicarska), 14,68 eura (Njemačka)
Pivo, 0,5 litara – 2,02 eura (Švicarska), 0,66 eura (Njemačka)
Sustav javnog prijevoza u Švicarskoj vrlo je dobro razvijen. Moguće je kupiti mjesečnu kartu za javni prijevoz čija cijena varira od grada do grada.
U prosjeku, mjesečna karta košta oko 80 eura. Karte vrijede za određeno područje i omogućuju vam brzo i povoljno putovanje autobusom, vlakom, tramvajem i ponekad trajektima. Čak i u ruralnim područjima lako je koristiti javni prijevoz u Švicarskoj.
Automobil je također dobra opcija u Švicarskoj za dolazak od točke A do točke B zahvaljujući dobro razvijenoj cestovnoj mreži. Međutim, ponekad može biti teško za neiskusne vozače zbog mnogih planina, jer mnoge ceste imaju uske zavoje i uspone. Cijena litre goriva je oko 1,92 eura (stanje 2023.).
Rad i plaća u Švicarskoj
U Švicarskoj, kao i u Njemačkoj, postoji minimalna satnica koja se svake godine povećava i određena je zakonima i propisima za radno mjesto.
Minimalna satnica u Švicarskoj trenutno iznosi oko 21 euro po satu. Za pojedine djelatnosti postoje kolektivni ugovori koji sadrže kolektivno ugovorene propise, a time i veće minimalne satnice.
Većina zaposlenika s punim radnim vremenom dobiva najmanje 20 plaćenih dana godišnjeg odmora. Radnici imaju pravo i na neplaćeni godišnji odmor iz obiteljskih i zdravstvenih razloga.
Plaće se obično isplaćuju svaki mjesec, a porez na plaću automatski se odbija. Zdravstveno osiguranje dijele obje strane, a u Švicarskoj postoji osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Prosječna bruto godišnja primanja u Švicarskoj su oko 122.700 eura. Najplaćenije djelatnosti su energetika i tehnologija, a najslabije su, kao i obično, ugostiteljstvo i turizam.
Neka odabrana zanimanja s njihovim približnim godišnjim plaćama u Švicarskoj su:
Arhitekt: cca 74.275 eura
Vozač autobusa: cca 69.026 eura
Voditelj financija: cca 152.257 eura
Manager: cca 160.369 eura
Trgovac: cca 65.094 eura
Konobar: cca 51.227 eura
Voditelj marketinga: cca 129.142 eura
Njegovatelj: cca 79.311 eura
Recepcioner: cca 40.933 eura
U Švicarskoj poslodavci ili zaposlenici mogu dati otkaz. Raskid radnog odnosa mora biti u pisanom obliku, a može se izvršiti i bez prethodne obavijesti iz važnih razloga.
Otkazni rok ovisi o duljini radnog odnosa i može biti od jednog tjedna do nekoliko mjeseci. U nekim sektorima postoje i kolektivni ugovori koji određuju posebne odredbe o otkazu.
Zaposlenici koji dobiju otkaz često imaju pravo na otpremninu. Visina otpremnine ovisi o različitim čimbenicima, poput duljine radnog odnosa i dobi zaposlenika.
Privremena zaštita od otkaza primjenjuje se u slučaju bolovanja, nakon nesreće, tijekom vojne ili civilne službe ili tijekom trudnoće.
Bolovanje, roditeljski dopust i mirovina u Švicarskoj
U slučaju bolesti u Švicarskoj postoji nastavak isplate plaća, ali to funkcionira drugačije nego u Njemačkoj. Točni propisi ovise o odgovarajućim sporazumima između poslodavca i zaposlenika. Općenito, međutim, postoji pravo na nastavak isplate plaće za razdoblje od najmanje tri tjedna u prvoj godini službe u slučaju bolesti.
U Švicarskoj, za razliku od Njemačke, nema fiksnog roditeljskog dopusta. Međutim, roditelji imaju pravo na 14 tjedana plaćenog rodiljnog dopusta i dva tjedna očinskog dopusta.
Roditelji također mogu raditi skraćeno radno vrijeme ili uzeti dugotrajni neplaćeni dopust kako bi čuvali svoju djecu nakon savjetovanja s poslodavcem.
Mirovinski sustav u Švicarskoj sastoji se od tri stupa. Mirovinsko osiguranje u Švicarskoj temelji se na državnom osiguranju (AHV mirovina), mirovinskom fondu (BVG mirovina) i dobrovoljnim doprinosima.
Zaposlenici i poslodavci redovito uplaćuju doprinose za obvezna osiguranja iz kojih se kasnije isplaćuje starosna mirovina. Dob za odlazak u mirovinu u Švicarskoj trenutno je 65 godina. Ipak, moguće je otići ranije ili kasnije u mirovinu.
Svatko tko postane nesposoban za rad u Švicarskoj, a ispunjava određene uvjete, ima pravo na invalidsku mirovinu. To može biti državna invalidska mirovina ili invalidska mirovina koju nudi privatno osiguravajuće društvo, navode njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
