Završna faza odlučuje: Zašto posljednjih pet godina prije mirovine može odlučivati o stotinama eura mjesečno – i koje zamke pritom vrebaju.
Vrijeme curi – i odjednom svaki mjesec prije mirovine postaje poput milimetra na traci vašeg životnog prihoda. Mnogi Nijemci vjeruju da je za visinu mirovine važan samo ukupni radni staž, ali zanemaruju odlučujuću fazu: posljednjih pet godina prije umirovljenja može značiti razliku od stotina eura mjesečno.
U osnovi, njemački mirovinski sustav funkcionira po jasnom principu: svaka godina vrijedi jednako, navodi Njemačko mirovinsko osiguranje. Visina mirovine izračunava se na temelju bodova zarade (Entgeltpunkte) koje svake godine prikupljate usporedbom svoje bruto plaće s prosječnom plaćom u zemlji. Ne postoji poseban bonus za završne godine. Ipak, te godine su strateški izuzetno važne. Od srpnja 2025. svaki bod donosi 40,79 eura bruto mjesečno – pa tko pametno isplanira svoje zadnje radne godine, može znatno utjecati na buduću mirovinu.
Zadnjih pet godina prije mirovine – na što treba obratiti pažnju
Tko svoje posljednje radne godine prepusti slučaju, doslovno gubi novac. Ključno je razjasniti stanje na mirovinskom račun tri do pet godina prije mirovine. Tada se provjeravaju svi mirovinski podaci, jer se ne evidentiraju svi automatski. Propusti poput školovanja, odgoja djece, njege članova obitelji ili posebnih razdoblja moraju se osobno prijaviti i dokazati. U suprotnom, mirovina može biti manja.
Također, važno je provjeriti ispunjavate li uvjete za zdravstveno osiguranje umirovljenika (KVdR), kao i imati strategiju u slučaju nezaposlenosti – obje stvari mogu donijeti ili odnijeti stotine eura mjesečno. Iako ne postoji „bonus za finiš“, sustav nagrađuje one koji na vrijeme preuzmu kontrolu. Neki umirovljenici primaju i do 3000 eura mjesečno.
Rani odlazak u mirovinu bez umanjenja – opasna zamka
Posebno rizično može biti pravo na ranu mirovinu bez odbitaka za osobe s dugim stažem. Tko može dokazati 45 godina osiguranja, može ranije u mirovinu bez umanjenja. No oprez: u posljednja 24 mjeseca prije umirovljenja vrijeme provedeno na naknadi za nezaposlene (ALG I) se ne računa – osim u slučaju stečaja ili potpunog zatvaranja poslodavca, upozorava portal Ihre Vorsorge.
Ovo je pravilo mnoge već neugodno iznenadilo. Tko ne dosegne punih 45 godina, mora ili dulje raditi, ili trajno prihvatiti umanjenje mirovine do 14,4%. Posljednjih pet godina još uvijek pruža mogućnosti za korekciju. Dobrovoljni doprinosi mogu zatvoriti praznine, a doplata za izbjegavanje umanjenja moguća je već od 50. godine života.
Također, midijob poslovi (s primanjima između 556 i 2.000 eura mjesečno) omogućuju prikupljanje bodova uz smanjene doprinose radnika. Od 2023. ukinuta su ograničenja dodatne zarade kod prijevremenog umirovljenja – što otvara nove mogućnosti za postupni prijelaz u mirovinu.
Fenix-magazin/DP/MMD
