Novim mirovinskim paketom njemački kancelar Olaf Scholz želi stabilizirati mirovine do 2039.godine, dok u isto vrijeme najavljuje se dramatičan porast doprinosa od 2028. godine, pišu njemački mediji. U tu se svrhu po prvi put vladajući planiraju uložiti milijarde kako bi se dijelom rasteretio mirovinski fond.
Vlada samu sebe laže s mirovinskim paketom II, oštro piše njemački Bild! Bild piše kako vladajući na ovaj način obmanjuju milijune radnika koji vjeruju da imaju mirovinsko osiguranje koje zapravo na kraju nemaju.
Bild navodi tri stvari koje Vlada želi prešutjeti:
Mirovine postaju sve skuplje!
Mirovinskim paketom znatno će se povećati doprinosi radnika (i poslodavaca) za mirovinski fond: sa sadašnjih 18,6 posto na 22,3 posto do 2035. godine. To je povećanje doprinosa za petinu!
Za radnika s npr. plaćom od 3.000 bruto mjesečno to znači: Čak 57 eura manje neto na platnoj listi.
Odlazak u mirovinu sa 68 ili 70 godina je neizbježan!
Do sada su dva radnika svojim doprinosima financirala jednog umirovljenika (podaci Instituta IW). U 2030. morat će financirati gotovo 1,5 umirovljenika. Ogroman problem! Ali mirovinski paket II jedva da to može postići.
Parlamentarna skupina FDP-a u Bundestagu sada se zalaže za kasniji odlazak u mirovinu. Između ostalog trebala bi postojati ograničenja za odlazak u mirovinu sa 63 godine, a dobrovoljno umirovljenje trebalo bi biti moguće i nakon 67. godine života.
Cilj: kasnijim odlaskom u mirovinu rasteretiti mirovinski fond, a time i obveznike doprinosa.
“Apsurdno”, rekao je kancelar. Njegov SPD također blokira kasniji odlazak u mirovinu. S druge strane, pojedini članovi stranke Zeleni sada su otvoreni za kasniji odlazak u mirovinu.
Novom dioničkom mirovinom jedva se nešto postiže!
Usprkos ogromnom otporu SPD-a i Zelenih, FDP je uveo novu stavku u mirovinski paket II: u budućnosti će se milijarde poreza (ili zajmova) uložiti na burzu, ove godine dvanaest milijardi eura. Do 2035. trebao bi biti 200 milijardi eura.
Očekivani prihod od 2036.: deset milijardi eura. Ali: s isplatama mirovina koje iznose gotovo 400 milijardi eura godišnje, to je jedva primjetno, upozorava njemački Bild.
Fenix-magazin/SČ
