Mlađi od trideset godina u Hrvatskoj osjećaju se toliko sretnije od starijih od šezdeset da je razlika među njima najveća u svijetu, prema izvješću Mreže rješenja za održivi razvoj koja to objašnjava ratnim traumama starijeg naraštaja.
Hrvatska je ukupno 63. po indeksu sreće među 143 zemlje. Finska drži tron već sedmu godinu, a tradicionalno je slijede ostale nordijske zemlje, Danska, Island i Švedska. Na samom dnu je Afganistan.
Stanovnike 143 zemlje tražilo se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do 10. Izvješće je uzelo u obzir i šest čimbenika – socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije.
Kad je riječ o percepciji sreće među različitim dobnim skupinama, najveća razlika zabilježena je upravo u Hrvatskoj. Primijećen je daleko snažniji osjećaj sreće među mlađima od 30 godina nego među starijima iznad 60 godina.
Hrvatska je prema percepciji sreće mladih na visokom 14. mjestu s ocjenom 7,116, no kad je riječ o starijoj populaciji tek je na 80. mjestu s ocjenom 5,137.
Slični podaci su i za susjedne zemlje – Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
Ti podaci objašnjavaju se generacijskim i dobnim učincima “budući da starije stanovništvo Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore nosi najviše ožiljaka iz ratova s početka 1990-ih i genocida nakon raspada bivše Jugoslavije”, navodi se u izvješću Mreže rješenja za održivi razvoj koja djeluje pod pokroviteljstvom UN-a.
Najveći pad indeksa sreće kad se uspoređuje razdoblje od 2006. do 2010. s novim od 2021. do 2023. odnosi se na Afganistan, Libanon i Jordan. Suprotno je u Srbiji, Bugarskoj i Latviji, gdje sreća najviše raste.
Fenix-magazin/MMD/Hina
