Domovina nije mjesto, već osjećaj, napisao je popularni njemački glazbenik Herbert Grönemeyer prije više od dva desetljeća. Danas se mnogi Nijemci ne slažu s njim, pokazalo je istraživanje, piše Njemačka novinska agencija(dpa).
Domovina je tamo gdje si odrastao, reklo je 32 posto ispitanika u istraživanju instituta YouGov za potrebe agencije dpa. Za 29 posto domovina je mjesto gdje “sada živim”, dok 27 posto kaže da je to mjesto “gdje žive važni ljudi”. Ostali nisu znali što da kažu.
Više je muškaraca (37 posto) nego žena (26 posto) kojima domovina kao mjesto odrastanja znači više. Žene, pak, češće daju emotivniji odgovor – da je to mjesto gdje su im ljudi važni. Tamo je omjer 33 prema 21 posto.
Što je ispitanik stariji, veća je šansa da će mjesto u kojem sada živi nazvati svojom domovinom. Natprosječno mlađi svoju domovinu doživljavaju kao mjesto u kojem su proveli djetinjstvo i mladost – njih 35 posto u skupini od 18 do 24 godine.
Na istoku Njemačke natprosječno visok udio, 38 posto, domovinu vidi kao mjesto odrastanja, dok na zapadu takav stav dijeli 30 posto.
Zapad je u odgovorima otprilike podijeljen na tri jednaka dijela – još 30 posto je reklo da je domovina tamo gdje sada žive, a za 28 posto to je “gdje žive meni važni ljudi”.
U bivšoj Zapadnoj Njemačkoj riječ “domovina” neki još uvijek povezuju s poslijeratnim filmovima s njemačkog govornog područja o mirnom životu na selu, sa šarmom idiličnog svijeta, poput starinskih prosidbi i vrtnih patuljaka, u tradicionalnoj nošnji…
Dugo nakon pobune ’68. postojala je skepsa prema navodno reakcionarnom konceptu domovine, koji je podsjećao na pojmove “nacije”, “otadžbine” i “naroda” koji nose teret nacističke prošlosti.
No, domovina za milijune ljudi može značiti i – obitelj, prijateljstvo, sigurnost. Može vas podsjetiti na svježe pečene kolačiće vaše bake ili na miris pokošene livade.
To je mjesto gdje se osjećaš ugodno, gdje ti srce zaigra kad dođeš nakon dugo vremena, gdje te dočekuju slični ljudi, gdje su pučke fešte…
Duden, rječnik njemačkog književnog jezika kaže da je domovina “zemlja, dio zemlje ili mjesto (rođenja i) odrastanja ili gdje se netko osjeća kao kod kuće stalnim boravkom”. Riječ “često se koristi kao emocionalni izraz bliskih veza s određenim područjem.”
Često su neki krugovi u velikim gradovima s gnušanjem odbacivali riječ domovina dajući joj pejorativno značenje, no posljednjih se godina ona, čini se, ponovno vraća.
Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova nosi ga u svom službenom nazivu već gotovo pet godina.
Budući da je ministarstvo u ožujku 2018. godine dobilo odjel za graditeljstvo, nosi naziv “Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i domovine”. U prosincu 2021. kancelar Olaf Scholz preimenovao ga je u “Ministarstvo unutarnjih poslova i domovine”.
Fenix-magazin/MMD/DPA
