Gotovo svaki deseti tražitelj azila registriran je kao nestao iz prihvatnih centara – vlasti najavljuju provjeru procedura, oporba govori o skandalu, dok organizacije za zaštitu izbjeglica upozoravaju na stigmatizaciju.
Novi službeni podatci o nestalim tražiteljima azila izazvali su snažne političke i društvene reakcije u njemačkoj saveznoj zemlji Falačko-Porajnje (Rheinland-Pfalz). Prema informacijama Ministarstva za integraciju u Mainzu, u posljednjih godinu i pol dana iz šest državnih prihvatnih centara nestalo je ukupno 923 osoba, čiji boravak nakon odlaska iz ustanova nije poznat. To čini približno 9,1 posto od ukupno 10.120 tražitelja azila koji su u tom razdoblju bili smješteni u pokrajinskim prihvatnim ustanovama.
Riječ je o centrima koji predstavljaju prvu točku dolaska izbjeglica u Njemačku. Prema važećim pravilima, tražitelji azila u tim ustanovama mogu boraviti najdulje 18 mjeseci, prije nego što budu raspoređeni u lokalne zajednice. Upravo zato Ministarstvo je za analizu odabralo razdoblje od početka srpnja 2024. do kraja prosinca 2025. godine.
Svakodnevne kontrole, ali nestanci ostaju problem
U prihvatnim centrima svakodnevno se kontrolira prisutnost korisnika – pri ulasku i izlasku obvezni su se prijaviti i odjaviti. Osoba se u službenoj evidenciji vodi kao „odsutna“ (u administrativnom žargonu abgängig) ako se više od tri dana ne pojavi u ustanovi, nakon čega se o tome obavještavaju policija i nadležna tijela.
Prema podatcima Ministarstva, najveći broj nestalih zabilježen je u Trieru (245), zatim u Speyeru (180), Hermeskeilu (173), Kuselu (150), Bitburgu (94) i u prihvatnom centru na Zračnoj luci Hahn (81).
Tema je dospjela u središte pozornosti javnosti nakon što su u medijima objavljeni podatci o nestancima iz centra u Bitburgu. Naknadno su ukupne brojke predstavljene i saborskom Odboru za integraciju u pokrajinskom parlamentu u Mainzu.
PONOVNO UŠAO U NJEMAČKU: Uhićen odbijeni tražitelj azila s 28 lažnih imena
Bez državnih naknada za odsutne osobe
Predsjednik uprave ADD, nadležne za upravljanje prihvatnim centrima, Thomas Linnertz, istaknuo je kako svih 923 odsutnih osoba više ne prima nikakve državne naknade. Državni tajnik za integraciju Janosch Littig (Zeleni) najavio je analizu i moguće poboljšanje procedura u prihvatnim centrima, uz napomenu da je riječ o problemu koji vjerojatno pogađa i druge savezne zemlje, zbog čega je planirana i međupokrajinska razmjena iskustava.
Curenje podataka i kaznena prijava
Objava podataka potaknuta je i sigurnosnim incidentom. Prošlog tjedna, zbog curenja informacija, u javnost su dospjeli interni podatci prema kojima je iz centra u Bitburgu od kolovoza 2025. nestala 31 osoba. Informaciju je elektroničkom poštom poslao zaposlenik privatne zaštitarske tvrtke, i to ne samo ADD-u, već i svim zastupnicima pokrajinskog parlamenta. Protiv njega je podnesena kaznena prijava, a privremeno je udaljen s posla.
Ministarstvo za integraciju pritom je naglasilo kako se korisnici prihvatnih centara ne mogu zadržavati protiv svoje volje. „Prihvatni centri nisu zatvori“, ponovio je Littig pred parlamentarnim odborom.
Prema provjeri Ministarstva unutarnjih poslova, od osoba koje su od kolovoza nestale iz centra u Bitburgu, njih sedam bilo je ranije poznato policiji zbog kaznenih djela poput tjelesnih ozljeda, krađa ili kaznenih djela povezanih s opojnim drogama. Za ostale nestale osobe takvi podaci zasad nisu dostupni.
Oštre reakcije oporbe
Oporbeni čelnik Gordon Schnieder (CDU) ocijenio je brojke „alarmantnima“ te zatražio hitno razjašnjenje situacije. „Država u svakom trenutku mora znati tko se nalazi u njezinim ustanovama i tko ih napušta“, izjavio je za dnevnik Bild, nazvavši stanje „azilantskim skandalom“ za koji odgovornost snosi vladajuća koalicija.
Upozorenje organizacija za izbjeglice
S druge strane, predstavnici civilnog društva upozoravaju na opasnost od generalizacije. Annika Kristeit iz Izbjegličkog vijeća naglasila je kako je pogrešno tražitelje azila unaprijed promatrati kao sigurnosni rizik. „To je preuzimanje rasističkog diskursa, što odlučno odbacujemo“, rekla je za SWR.
Prema njezinim riječima, razlozi zbog kojih tražitelji azila napuštaju prihvatne centre često su banalni – od posjeta članovima obitelji u drugim državama do nerazumijevanja njemačkih administrativnih pravila. „U mnogim slučajevima ne radi se o lošim namjerama, nego o nedostatku svijesti o birokratskim obvezama. Osim toga, novu adresu može prijaviti samo onaj tko adresu uopće ima, što u nesigurnim okolnostima bijega često nije slučaj“, zaključila je Kristeit.
Rasprava o nestalim tražiteljima azila tako se nastavlja, između zahtjeva za većom kontrolom i upozorenja da se ne potiče strah i stigmatizacija jedne od najranjivijih skupina u društvu.
Fenix-magazin/MD
