Mirovina u Njemačkoj je tema koja zanima ne samo Nijemce, već i strance koji dolaze raditi u tu zemlju. Među onima koji zadnjih godina u najvećem broju dolaze raditi u Njemačku su Hrvati.
To pokazuju i njemački statistički podaci njemačkih institucija te podatci Katoličke crkve Njemačke.
Podatci Biskupske konferencije Njemačke
Prema podatcima Biskupske konferencije Njemačke, Hrvatska katolička zajednica u Njemačkoj je, nakon Zajednice Poljaka i Talijana, treća po brojnosti zajednica katolika u toj zemlji. No, prema broju onih koji posljednjih godina doseljavaju u Njemačku, Hrvati katolici su na prvom mjestu od 40 zemalja s najvećim brojem novopridošlih u Njemačku. Samo u prvih šest mjeseci prošle godine u Njemačku je, prema njemačkim statističkim podacima, doselilo 20 tisuća katolika iz Hrvatske, što je 6,59 posto više nego u istom razdoblju 2017. godine. Tom broju Hrvata katolika treba dodati i katolike koji su evidentirani da dolaze sa područja BiH, Srbije i Crne Gore. Toj brojci, koju navode u Izvješću tajništva Biskupske konferencije Njemačke, treba dodati i nezanemariv broj Hrvata koji se kod prijave pri dolasku u Njemačku, ne izjašnjavaju kao katolici, kako ne bi plaćali crkveni porez u Njemačkoj.
Budući se to povećanje odnosi na prvih šest mjeseci 2018. godine, postavlja se pitanje koliko je sveukupno Hrvata katolika s područja bivše Jugoslavije doselio u Njemačku u drugom dijelu prošle godine, te koliko još u prva dva mjeseca ove, 2019. godine. Zasigurno je to znatno veći broj od onog koji se službeno objavljuje. Usto, trend doseljavanja Hrvata u Njemačku se još ne zaustavlja.
Zadovoljni Nijemci
Njemačkoj državi, jednako kao i njemačkoj Biskupskoj konferenciji, odgovara dolazak sve većeg broja Hrvata. Odgovara im, jer u zadnjem valu doseljavanja iz Hrvatske u Njemačku, pristižu cijele obitelji. Budući Hrvati pripadaju istom kršćansko-kulturološkom svijetu kao i Nijemci, zbog čega se i brzo integriraju u njemačko društvo, oni su među najpoželjnijim doseljenicima za njemačku državu i Crkvu.
No, što je s Hrvatskom i što hrvatska država i Crkva u Hrvata čine kako bi zaustavili val iseljavanja, zbog kojeg Hrvatska prirodnim putem svake godine izgubi grad veličine Osijeka. Ako se nešto ne promijeni, Hrvatska bi uskoro mogla postati ‘zemlja bez ljudi’, kako tvrde neki poznati hrvatski demografi. Po njihovim podacima, većina hrvatskih općina, osim onih u Istri, iz godine u godinu bilježi pad broja stanovnika.
Iz Hrvatske dnevno seli 247 osoba ili svakog sata Hrvatska ima 10 stanovnika manje. Ako se tako nastavi, za pet godina Hrvatsku bi moglo napusti još oko pola milijuna radno sposobnog stanovništva. Tada bi u Hrvatskoj mogli ostati samo stari ljudi, oni najbogatiji te političari koji ne služe hrvatskom narodu već svojim kratkoročnim interesima. No, dugoročno, Hrvatska gubi na gospodarskom, državnom i nacionalnom planu. Ako se nešto ne promijeni, Lijepa naša bi 2031. mogla imati manje od 3 milijuna stanovnika, predviđaju demografi.
Zastrašujuća predviđanja demografa
Što država, bolje rečeno hrvatska Vlada, čini kako bi se trend iseljavanja zaustavio? Osim deklarativnih najava, zasad Vlada čini vrlo malo ili nimalo. Tek neka hrvatska ministarstva pokušavaju različitim akcijama vratiti u Hrvatsku potomke hrvatskih iseljenika iz zemalja Južne Amerike. Ali, zasad je to bez većeg učinka. A i oni koji se vrate, nakon što dobiju hrvatske dokumente brzo sele u Španjolsku, čiji jezik govore ili se zapošljavaju u Bruxellesu, u institucijama EU.
No, strategije za povratak Hrvata iz europskih zemalja još nema. Nema ni strategije kako zaustaviti Hrvate da ne sele iz Hrvatske, a oni uglavnom sele jer su nezadovoljni visinom primanja i poslovnom nesigurnošću koja vlada u Hrvatskoj. A kako i bi, kad hrvatska Vlada još nije našla način da udobrovolji tvrtke u Hrvatskoj da radnike zapošljavaju za stalno, a ne samo sezonski. Jedini pravi lijek kako bi se zadržali radnici u Hrvatskoj, jest stalno zapošljavanje i povećanje plaća te sigurnost radnog mjesta. Jer, mladi ljudi koji rade na određeno vrijeme, ne mogu planirati život u Hrvatskoj.
Poslovna nesigurnost
Osim toga, Hrvatska kao država nije našla način ni kako bi zaustavila, ili bar odlučnije demantirala, raznorazne dezinformacije u hrvatskim medijima koje potiču Hrvate na iseljavanje. Jedna od najgorih takvih dezinformacija, ili točnije rečeno laži, jeste ona kako će za samo pet godina rada obični radnik zaraditi 300-500 eura mirovine u Njemačkoj, što je više nego da u Hrvatskoj odradi cijeli radni vijek. Na tu dezinformaciju koja je najviše odgovarala raznoraznim agencijama za zapošljavanje u Njemačkoj, nasjeli su mnogi Hrvati koji su odlučili odseliti u Njemačku, Irsku ili neku drugu europsku državu. Valja napomenuti kako je ta dezinformacija objavljena u jednom lokalnom hrvatskom dnevniku, a potom su je prenijeli i ostali hrvatski mediji.
Tek kad su doselili i počeli raditi, doseljeni Hrvati su iz razgovora s Nijemcima i drugima s kojima su radili, shvatili kako je to bila čista dezinformacija te kako za pet, a ni za deset godina neće, kao obični radnici, zaraditi takvu mirovinu. A koliko će zaraditi i koliku mirovnu mogu očekivati oni koji su tek nedavno došli u Njemačku, i tu planiraju provesti ostatak svog radnog vijeka, najbolje je jednostavnom formulom odgovorio hrvatski bloger imenom Ante.
Mirovina poput crkavice
Putem svog bloga Derneuesvabo.de, taj diplomirani ekonomista koji je prije nekoliko godina doselio u Njemačku, napisao je istinu koja se neće svidjeti onima koji su za pet godina mislili zaraditi pristojnu mirovinu za hrvatske uvjete. Po Antinu pisanju, koje je temeljeno na proučavanju njemačkog Mirovinskog sustava, za mirovinu u Njemačkoj potrebno je najmanje petogodišnje uplaćivanje mirovinskog osiguranja. A i tada će dobiti nekakvu „crkavicu od mirovine“ od koje neće moći preživjeti u Njemačkoj, a niti normalno s njom živjeti u Hrvatskoj. Usto, i Nijemci poput Švicaraca, već prakticiraju usklađivanje mirovina prema standardu zemlje u koju se umirovljenik vraća živjeti. Tako mirovina neće biti ista uživate li je u Hrvatskoj ili zemlji u kojoj ste je zaradili.
Bez da iznosimo čitav precizan izračun za mirovinu, blogerov savjet, koji je jednak savjetu stručnjaka (a ne dezinformaciji hrvatskih medija iz Hrvatske), jeste kako „najsigurniji oblik mirovine je štednja za starost“. Ako želite uštedjeti za mirovinu, dovoljno je da „10 godina prije početka mirovine štedite 500 eura dodatno svaki mjesec“, te da „na početku korištenja mirovine trebate imati 60.000 eura ušteđevine“. Oni koji žele ranije u mirovinu, moraju prijevremeno „napuniti“ svoj mirovinski fond kroz dobrovoljne uplate. To je zakonski moguće za sve koji su stariji od 50 godina, a koliki iznos treba uplatiti, možete doznati kod svoga osiguranja.
Fenix-magazin/Stjepan Ivan Mandić
