Mnogi umirovljenici uskoro bi mogli imati koristi od do 48.696 eura godišnje neoporezivog dohotka. Ovo je pozadina planiranog novog dodatnog dohotka do 2.000 eura mjesečno.
Vlada pokreće aktivnu mirovinu: Počevši od 2026. godine, umirovljenici će imati koristi od poreznog bonusa ako nastave raditi.
Njemačka vlast odobila je aktivnu mirovinu: Ako Bundestag i Bundesrat također odobre nacrt zakona ministra financija Larsa Klingbeila (SPD), umirovljenici će moći nastaviti raditi s neoporezivim dodatnim dohotkom do 2.000 eura mjesečno od 1. siječnja 2026. godine.
Što je aktivna mirovina?
S aktivnom mirovinom, umirovljenici mogu zaraditi do 2.000 eura mjesečno bez plaćanja poreza. To rezultira neoporezivim iznosom od 24.000 eura godišnje.
Osim toga, osnovna porezna olakšica primjenjuje se i na aktivne umirovljenike, što znači da će 2026. godine primati neoporezivu olakšicu od 3.029 eura mjesečno. Koalicijska vlada želi učiniti rad u starosti atraktivnijim i suzbiti nedostatak kvalificiranih radnika.
U kombinaciji s općim osnovnim odbitkom, to rezultira potencijalnim oslobođenjem od poreza od 36.348 eura godišnje za samce i 48.696 eura za bračne parove.
Tko ima koristi i pod kojim uvjetima?
Pravo na nju imaju oni koji su navršili zakonsku dob za mirovinu i zaposleni su na poslu koji podliježe doprinosima za socijalno osiguranje.
Bonus se primjenjuje bez obzira primate li već starosnu mirovinu ili je odgađate. Oni koji odgađaju mirovinu i dalje će primati dodatak od 0,5 posto mjesečno na svoju mirovinu iz mirovinskog osiguranja; aktivna mirovina može se kombinirati s tim. Oko 44.800 starosnih umirovljenika iskoristilo je ovu mogućnost kada su 2023. godine ušli u mirovinu.
Tko je isključen iz aktivne mirovine?
Samozaposlene osobe, slobodnjaci i državni službenici ne mogu koristiti aktivnu mirovinu. Mini-zaposlenici su također isključeni, kao i oni u poljoprivredi i šumarstvu. Isto vrijedi i za zaposlene prijevremene umirovljenike, navode njemački mediji.
To je zato što porezni bonus za aktivnu mirovinu stupa na snagu tek nakon što dostignete redovnu dob za mirovinu. Međutim, oba uvjeta za aktivnu mirovinu izazivaju ustavne nedoumice.
Koliko će ljudi koristiti aktivnu mirovinu?
Postoje različite procjene. Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW), koji je naklonjen radnicima, nedavno je procijenio oko 230.000 ljudi. Savezno ministarstvo financija procjenjuje taj broj nešto nižim, predviđajući oko 168.000 ljudi – četvrtinu onih koji ispunjavaju uvjete.
Većina novih umirovljenika trenutno ne ispunjava uvjete za aktivnu mirovinu. Samo 40 posto radnika koji su otišli u mirovinu 2024. godine dostiglo je standardnu dob za mirovinu. Ostali su otišli u prijevremenu mirovinu.
Koje su specifične porezne i nametnute implikacije?
Plaće iz aktivne mirovine ostaju neoporezive do 2.000 eura mjesečno. Osim toga, osnovni dodatak i dalje se primjenjuje i primjenjuje se na ostale prihode, poput mirovina, kao i obično. Suština je u tome da se time stvara de facto “trostruki dodatak”: bonus za aktivnu mirovinu plus osnovni dodatak.
Takozvana klauzula o progresiji se ne primjenjuje. Ova točka nedavno je izazvala nesuglasice između CDU/CSU i SPD-a. Međutim, sada je jasno: plaće oslobođene poreza ne povećavaju poreznu stopu na ostale prihode.
Ograničenje od .2000 eura primjenjuje se strogo mjesečno. Dodaci za aktivnu mirovinu ne mogu se retroaktivno prenositi u godinu, niti se mogu kompenzirati između pojedinačnih mjeseci ili između plaća i mirovine. Na primjer, svatko tko počne raditi u srpnju koristit će bonus tek od srpnja; neiskorišteni dodaci iz prethodnih mjeseci istječu.
Unatoč tome, neki umirovljenici moći će zaraditi više od 2.000 eura bez poreza u budućnosti – ako su im prihodi od mirovine niski. Međutim, u većini slučajeva, dodatna zarada iznad 2.000 eura oporezuje se po uobičajenoj stopi poreza na dohodak.
Ako zarađujete manje od .2000 eura, isključeno je i njihovo odbijanje od mirovine: Na primjer, netko tko zarađuje samo 1.500 eura ne može iskoristiti nedostajućih 500 eura kako bi dio mirovine bio oslobođen poreza, pišu njemački mediji.
Zaposlenje i dalje podliježe doprinosima za socijalno osiguranje. Doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje dugotrajne njege naplaćuju se od plaća; mirovine također i dalje podliježu tim doprinosima. Radnici se moraju pridružiti zakonskom mirovinskom osiguranju od standardne dobi za odlazak u mirovinu.
Fenix-magazin/SČ
