“Ono što je mnogima u Hrvatskoj sporno, ne samo u HDZ-u kao narodnjačkoj stranci koja se po svom statutu temelji na domoljublju, načelima demokracije i kršćanske civilizacije i drugim tradicionalnim vrijednostima, jest da je Istanbulska konvencija prvi međunarodni dokument u kojem se uvodi obvezujuća definicija roda i traži uključenje rodne perspektive u provedbu i procjenu učinka predviđenih mjera”, kaže u razgovoru za Jutarnji list dr. Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.
On tvrdi da je nesporna temeljna svrha Konvencije, a to je zaštita žena od svih oblika nasilja, ali da HDZ mora u Hrvatskoj prednjačiti i po njegovanju načela demokracije i unutar sebe raspraviti u kojoj su mjeri neki elementi Istanbulske konvencije u suprotnosti s načelima kršćanske civilizacije.
“To se podrazumijeva, to je obaveza HDZ-a prema njegovom članstvu, prema njegovim biračima, prema hrvatskom društvu”, kaže Kovač.
Na pitanje, kako se u Konvenciji definira ‘rod’, pojam koji nije ni u našem Ustavu ni u Ugovoru o Europskoj uniji, Kočav odgovara: Kao ‘društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce’. Sukladno tom pristupu, imamo, dakle, s jedne strane rod, to jest ‘društveni spol’ i, s druge, ‘biološki spol’. Zagovornici tzv. rodne teorije tvrde da se ogromna većina ljudi rađa s biološkim spolom, ali da ih prevladavajuća kultura u njihovu okruženju na kraju krajeva čini muškarcima ili ženama. Nasuprot tome postoji tradicionalni stav, koji je javno artikulirao i papa Franjo, da nas priroda, to jest biološki spol, čini muškarcima ili ženama. U tomu leži prijepor. Što je ključno za našu spolnost? Priroda ili, pak, odgoj? Riječ je o duboko svjetonazorskom, ali danas i političkom pitanju u Hrvatskoj.
Smatra kako u Konvenciji nije sporna zaštita žena od svih oblika nasilja. ” To je civilizacijski imperativ. Na kraju krajeva, jedna od temeljnih vrednota hrvatskog Ustava jest ravnopravnost spolova. I, koliko znam, gotovo su sve mjere za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koje su predviđene Istanbulskom konvencijom prenesene u hrvatsko zakonodavstvo”, kaže dr. Kovač.
Predlaže da o svjetonazorskim pitanjima treba dopustiti glasovanje prema savjesti jer je to je standard u zrelim demokracijama.
“U Njemačkoj Istanbulska konvencija nije bila sporna, izglasana je prošle godine jednoglasno u Bundestagu, pod predsjedanjem potpredsjednika iz reda bavarskog CSU-a. Nasuprot tome je 2011. godine pitanje ozakonjenja ‘preimplantacijske dijagnostike’, znači mogućnosti pregledavanja embrija iz epruvete na genetske defekte prije njegova usađivanja u maternicu, ali i istospolnog braka prošle godine, dovelo do podjela u parlamentarnim strankama. Zastupnici su glasovali prema savjesti, Angela Merkel i mnogi CDU-ovci i CSU-ovci u oba su slučaja bili protiv. I u Hrvatskoj je preimplantacijska dijagnostika ozakonjena, ali nije bila svjetonazorsko pitanje u našem javnom prostoru, a u Njemačkoj jest. Čak se prethodno na kongresu CDU-a o tomu bilo glasovalo. Tada je stranka bila protiv. Postoje, dakle, razlike između naših društava na europskom kontinentu. Uvažimo to. Možemo u Hrvatskoj štititi prava žena i bez ratifikacije Istanbulske konvencije. I o tomu se u HDZ-u trenutno izjašnjava, moramo prednjačiti po demokratičnosti”, rekao Kovač.
Na pitanje, bude li uz Konvenciju išla i posebna izjava, hoće li to za njega biti dovoljno da podrži ratifikaciju, Kovač kaže: Umjesto forsiranja ratifikacije, zalažem se za forsiranje dosljedne primjene zakonskih mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kao i za bavljenje onim što je danas na prvome mjestu, a to je provođenje ključnih reformi za budućnost Hrvatske, na planu obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, državne uprave.
Fenix-magazikn/MD/Jutarnji list
