Poput Potemkinovih sela, u stvarnosti ne postoji, samo je privid
Miro Radalj, direktor Verbuma smatra kao je recesija uzela maha, te kako je hrvatski nastup na Sajmu poput Potemkinovih sela, ono što u stvarnosti ne postoji, već je samo privid. – Nakladnici rijetko mogu prodati nešto od svojih prava. Frankfurtski sajam knjige je primarno sajam na kojemu se trguje autorskim pravima. Ako nemate potrebu nekoga impresionirati sa izgledom svog štanda, zbog toga što ništa nećete prodati, jer nitko od naših koliko znam nikada nije prodao, ne morate se ni truditi, niti dolaziti – kaže Radalj. Verbumov diretkor smatra kako je posjećenost hrvatskog štanda vrlo slaba jer se “Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život”, govorio je poznati pisac Ivo Andrić, nobelovac oko čije se nacionalne pripadnosti Hrvati, Bošnjaci i Srbi, nikako ne mogu dogovoriti. Ali, dok se ove tri nacije zamaraju time čiji je Andrić bio, Hrvati koji svake godine posjećuju najveću knjižaru u svijetu, odnosno hrvatski štand na Frankfurtskom sajmu knjiga, se sve više pitaju, čije li je ono tamo mjesto gdje piše “Croatia”? Jer osim po tom natpisu i nekolicini hrvatskih naslova, baš ničim ne odajemo da smo mala zemlja s velikim književnim imenima. Sigurno bi i Andrić koji je rođen u Travniku od katoličke i hrvatske obitelji, bio posramljen kada bi mogao doći na Sajam kojega svake štand, iako u dobrom paviljonu, nalazi u “korneru”, odnosno na kraju paviljona. – Teško je uopće reći što je posjećenost. Ljudi koji bi ciljano dolazili tu? Takvih je vrlo malo. Naravno da zalutaju ljudi koji šetaju po drugim štandovima. Ipak je peti paviljon dio na kojemu su talijanski, španjolski, nacionalni, ali štandovi njihovih nakladnika, kaže Radalj naglašavajući: -Ja bih rekao da je ovo u stvari realno stanje. Prethodnih godina to nije bilo realno stanje, tada su štandovi bili dosta sufinancirani i od Ministarstva kulture i od Gospodarske komore pa je to izgledalo ljepše i stvarnije nego je bilo u stvarnosti – kaže Miro Radalj. Siromašniji nastup i loše rezultate hrvatskih nakladnika mogli bi tek poboljšati Kašmir Huseinović i Andrea Petrlik, nakladnici dječje knjige, koji, kako se čuje, jedini uspijevaju prodati autorska prava.
