Na Godišnjoj izložbi članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), koja je bila otvorena od 29. srpnja do 22. kolovoza 2021. godine u galeriji Prsten u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu izložena je i slika umjetnice Mirjane Vajdić pod nazivom Zmajevo oko mistično jezero ll.
Slika je odabrana iz ciklusa slika na temu Rogozničkog jezera, nastalog u suradnji i na prijedlog dr.sc. Irene Ciglenečki Jušić, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i voditeljice Laboratorija za fiziku mora i kemije vodenih sustava te od 1994. glavne voditeljice istraživanja Rogozničkog jezera.
Kako je došlo do te suradnje pojasnila je dr.sc. Irena Ciglenečki- Jušić.
“Do ideje o suradnji na temi Rogoznicčkog jezera došlo je tijekom jednog neformalnog druženja kada je prepoznato da se tematika i posebnost Rogozničkoj jezera ili u narodu znanog kao Zmajevo oko može iskoristiti i kao motiv-podloga za umjetnički prikaz. Naime iz literature je poznato da se u prošlosti kao i u novije vrijeme nastojalo povezati znanost i umjetnost, odnosno interesantne znanstveno-istraživačke teme diskutirati i približiti široj, ne-stručnoj publici, putem umjetničkog doživljaja-prikaza likovnim ili književnim izričajem. Rogozničko jezero koje je predmet dugoročnog znanstvenog istraživanja sada objedinjenog u okviru projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu (MARRES, MARine-lake-Rogoznica-as-a-model-for-EcoSystem-functioning-in-a-changing-environment) pokazalo se idealnim za jednu takvu suradnju.”
Obilježja Rogozničkog jezera
Rogozničko jezero, smješteno nedaleko od Šibenika, u promjeru oko 100 metara i dubine 14 metara, zanimljivo je s različitih aspekata; od položaja, blizine mora od kojeg ga dijeli uski kopneni dio i s kojim je povezano putem plime i oseke, po endemskoj zooplanktonskoj vrsti Acartia italica, a prvenstveno po potpunoj odsutnosti kisika, odnosno po anoksičnim uvjetima na dubini većoj od 8 metara uz prisustvo visoke koncentracije sulfida što ga čini toksičnim za mnoge biljne i životinjske vrste ali ga i svrstava u rijetka euksinička jezera. Istraživanje takvog okoliša je izuzetno zahtjevno i izazovno obzirom na pitanje njegovog nastanka, kompleksnosti sedimenata, fizičko kemijskih procesa i organizama koji žive u njemu kao primjera prilagodljivosti života na izuzetno ekstremne i nepovoljne uvjete.
Jezero je uvršteno u mapu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih i euksiničnih jezera na svijetu a u Hrvatskoj je na prijedlog istraživačkog tima predvođenog s dr. sc. Ciglenečki-Jušić s Instituta Ruđer Bošković uvršten na popis hrvatske zaštićene prirodne baštine .
Kristalno čista planinska jezera u narodu su poznata kao gorske oči, a Rogozničko jezero narod je nazvao pomalo zastrašujćim nazivom, Zmajevo oko, aludirajući na pojavu kada lijepa modra boja jezera naglo postane zelenkasto žuto-siva i pri čemu se širi neugodan miris na pokvarena jaja, tipičan za sumporovodik. Ovu neobičnu pojavu znanstvenici su objasnili pojavom anoksije u cijelom vodenom stupcu, nastalu naglim miješanjem jezerske vode uslijed razbijanja stratifikacije zbog naglog pada temperature zraka i hlađenja jezerskog površinskog sloja koji tone.
Jezero pored promjene boja na površini i u svojim dubinama pruža iznenađujuće zanimljivu sliku, pomalo nadrealnu. Naime u proljetnom periodu, na prijelazu iz gornjeg svijetlog sloja, bogatog kisikom, u donji, tamni sloj bez kisika nalazi se uski gusti sloj, tzv. kemokline do pola metra širine, koja je intenzivne ljubičaste boje. Boja dolazi od ljubičastih sumpornih bakterija čija fotografija je inspirirala slikaricu Mirjanu Vajdić da naslika cijeli niz slika na temu Rogozničkog jezera odnosno Zmajevog oka.
Ciklus slika Zmajevo oko Mirjane Vajdić
O samom ciklusu slika Zmajevo oko saznali smo više od slikarice Mirjane Vajdić, poznate po svojoj vlastitoj tehnici kojom je naslikala niz ciklusa prikazanih na samostalnim izložbama u Zagrebu. Izlagala je u Njemačkoj i Hrvatskoj a prošle godine u Seulu u Južnoj Koreji na Internacionalnom festivalu umjetnosti ( 26th Seoul International) u organizaciji Svjetske kulturne udruge umjetnika (WCAA- World Culture Artists Association, Inc.) .
Mirjana Vajdić: “Fotografija mikroskopske slike sumpornih bakterija iz Zmajevog oka me podsjetila na jednu od mojih slika u akrilnoj tehnici. Ova spoznaja me silno zaintrigirala budući da se desetak godina bavim istraživanjem i razvojem akrilne tehnike. Eksperimentiram s miješanjem akrilnih boja, pronašla sam desetak načina razlijevanja boja. Nazivam ih “moji recepti” budući da sam metode rada zapisala poput recepta za kolače. Prema fotografiji mikroskopske slike sumpornih bakterija naslikala sam sliku limun-žutih i crvenih tonova u tehnici razlijevanja boje. Nakon slike mikro svijeta Zmajevog oka naslikala sam nekoliko slika po uzoru na moj ciklus Topografsko botaničkih karata iz 2011. Posljednje slike Zmajevog oka nastale ove godine većeg su formata. Pristupila sam slikanju s više slobode i dozvolila bojama da se miješaju i stvaraju novu stvarnost. Jedina veza s motivom je oblik jezera i boje koje se mijenjaju od bijelo-krem boje do zeleno-plave u ovisnosti od kemijskih procesa u jezeru. Slika Zmajevo oko mistično jezero ll prihvaćena je od Ocjenjivačkog odbora Hrvatskog društva likovnih umjetnika i za Godišnju izložbu članova HDLU-a 2021. izložena je u Domu HDLUa na Trgu hrvatskih velikana.”
Prezentacija znanstvenih postignuća preko umjetnosti
Ljepota Rogozničkog jezera i njegove okoline čini ga privlačnim za posjetiti, a prirodne karakteristike dodatno ga čine zanimljivim okolišem za znanstveno istraživanje koje je u ovom slučaju nadahnulo i umjetnike.
Prezentacija znanstvenih postignuća preko umjetnosti globalni svijet je posebno intenzovno doživio 1967. kada je bio emitiran prvi put uživo međunarodni satelitski televizijski program, za čiju demonstraciju su pozvani vodeći umjetnici kao Beatles, Marija Callas i Pablo Pisasso. Također i nedavno početkom kolovoza 2021., u okviru sastanka G7 pozvana su tri komorna orkestra iz Hrvatske, Italije i Slovenije za prvu javnu demonstraciju međunarodne kvantne komunikacije, bazirane na razmjeni fotona i sigurnu od hakerskih napada.
Ciklus slika Zmajevog oka Mirjane Vajdić sigurno će doprinijeti zainteresiranosti za nove znanstvene spoznaje o Rogozničkom jezeru.
Fenix-magazin/MD/Jasna Lovrinčević
