Već sada se zaposlenici u sektoru njege s pravom žale na visoko radno opterećenje i poteškoće u pronalasku dovoljnog broja stručnih radnika. U budućnosti će situacija postajati još teža.
Zbog starenja njemačkog društva raste i broj osoba kojima je potrebna njega. Nedavno ih je u Njemačkoj bilo oko pet milijuna.
Do 2035. taj broj će porasti na 5,6 do 6,3 milijuna ljudi, a Savezni zavod za statistiku predviđa da će do 2055. broj narasti na 6,8 do 7,6 milijuna osoba kojima je potrebna njega. „Zbog naše demografske situacije neće biti moguće da njegu obavljaju isključivo stručne osobe“, rekla je nova savezna ministrica obitelji Karin Prien (CDU) u intervjuu za medijsku grupu Funke. Iako se sektor trudi privući stručnjake iz inozemstva, broj njegovatelja neće moći pratiti rastuću potrebu.
Kako organizirati njegu u budućnosti
Političari se stoga moraju baviti rješenjima za pitanje kako u budućnosti organizirati sustav njege tako da svi kojima je potrebna pomoć budu kvalitetno zbrinuti. Tehnološki napredak, poput digitalizacije i umjetne inteligencije, pojednostavit će rad u njezi i učiniti ga učinkovitijim, omogućujući jednoj stručnoj osobi da se brine za više pacijenata.
Istovremeno će važnu ulogu igrati i članovi obitelji kao laički njegovatelji – osobito u blažim slučajevima. No njega mame, tate, bake, djeda, supružnika ili drugih rođaka zahtijeva vrijeme – vrijeme koje bi ti članovi obitelji inače provodili na redovnom poslu.
Naknada za njegu po uzoru na roditeljsku naknadu
Do sada je usklađivanje posla i njege članova obitelji bilo slabo razvijeno. Osobe s pravom na njegu od stupnja 2 mogu primati od 347 do 990 eura mjesečno, ovisno o stupnju. Taj se novac može u teoriji isplatiti i članu obitelji koji njeguje, ali o tome odlučuje sam korisnik.
Tu želi intervenirati ministrica Prien: želi reformirati naknadu za njegu i usmjeriti je izravno prema njegovateljima iz obitelji. Osim toga, naknada bi trebala služiti kao nadomjestak za plaću. To znači da bi iznos morao biti znatno viši – jer 990 eura mjesečno nije adekvatna zamjena za punu plaću.
Ministrica još nije otkrila detalje, jer je projekt očito još u vrlo ranoj fazi. No socijalne organizacije već se godinama bave ovom temom. Paritätischer Wohlfahrtsverband predlaže da se naknada za njegu izjednači s roditeljskom naknadom.
Prema sadašnjem zakonu, to bi značilo da bi njegovatelj iz obitelji primao 65 % svoje posljednje neto plaće od države – minimalno 300, a maksimalno 1.800 eura mjesečno. Te bi granice mogle porasti, jer se nisu mijenjale od 2007. godine, a nova vlada CDU/SPD to planira promijeniti.
Mjesečno do 1.750 eura?
Prosječan radnik s godišnjom bruto plaćom od 50.000 eura mogao bi dobiti oko 1.750 eura mjesečno ako bi napustio posao kako bi se brinuo o članu obitelji. Maksimalni iznos bi se tako brzo dostigao. Osoba koja zarađuje 30.000 eura bruto godišnje dobila bi oko 1.150 eura, a zaposlenici na pola radnog vremena proporcionalno manje.
Važnije od novca: pravna izjednačenost
Još važnije pitanje od samog iznosa je hoće li nova naknada za njegu biti izjednačena s roditeljskom i u drugim aspektima. Na primjer, koliko dugo bi se mogla isplaćivati? Kod djece je jasno da najviše skrbi trebaju u prve dvije godine, pa je roditeljska naknada ograničena na 14 mjeseci. Njega člana obitelji može trajati i deset godina – pa bi i naknada trebala biti dugotrajnija.
Povratak na posao nakon njege
Još jedno ključno pitanje: roditeljska naknada ne zahtijeva otkaz – zaposlenici se nakon nje mogu vratiti na svoje staro radno mjesto. To bi trebalo vrijediti i za njegovatelje, no to bi za poslodavce moglo predstavljati izazov. Nakon 14 mjeseci moguće je brzo se vratiti u posao, ali nakon 5 ili 10 godina osoba bi teško pratila nove standarde i promjene u firmi. Moguće su i promjene u strukturi i plaćama.
Plaćanje za rad u skrbi (Care-Arbeit)
Ovo sve pokazuje koliko još ima pitanja za riješiti prije nego što se ovakva naknada uvede. „Postoji mnogo mogućih varijanti“, kaže Prien, ali je uvjerena: „Njemačka ima veliki interes za ovo.“ Dobro planirana naknada donijela bi mnoge prednosti: članovi obitelji bi barem djelomično bili plaćeni za svoj rad i ne bi se morali bojati za svoju egzistenciju.
Danas se ljudi često moraju odlučivati između njege i posla – to bi postalo stvar prošlosti. Ovisno o modelu, mogli bi i dalje raditi nekoliko sati tjedno kako bi nadopunili razliku između naknade i svoje prethodne plaće.
Ušteda za državu
Naknada za njegu bila bi korisna i za državu – jer za svakog člana obitelji koji njeguje ne bi trebala plaćati stručnjaka. Plaće stručnih njegovatelja su oko 3.700 eura bruto mjesečno, plus doprinosi koje plaća poslodavac.
Iako plaće često isplaćuju privatne firme, one se financiraju putem državnog osiguranja za njegu, koje država podupire s oko milijardu eura godišnje. Iako je ta pomoć tema rasprava, dugoročno se neće moći izbjeći.
Nije prioritet
Naknada za njegu od najviše 1.800 eura mjesečno državu bi stajala znatno manje od plaće stručnog njegovatelja. Cinično bi se moglo reći da bi država tako članove obitelji pretvorila u potplaćene njegovatelje.
No to bi imalo prednosti za obje strane: s obzirom na kronični nedostatak stručnih njegovatelja, time bi se osiguralo da sve osobe kojima je potrebna njega i budu zbrinute – a članovi obitelji bi za to barem djelomično bili plaćeni.
Financiranje još nepoznato
No: do stvarnog uvođenja ove naknade proći će još neko vrijeme. To nije samo zbog brojnih detalja koje još treba razraditi, već i zbog pitanja financiranja. Konačni trošak za saveznu vladu ovisit će o konkretnom modelu – ali u svakom slučaju bit će značajan.
Zato je, prema riječima Prien, vlada odlučila uvesti takvu naknadu tek kad se ekonomska situacija u Njemačkoj poboljša. „Čak i tada morat ćemo postaviti prioritete“, kaže ministrica. To znači da naknada za njegu trenutno nije na vrhu liste prioriteta. Ako bude sredstava, Prien prvo želi osigurati jednake šanse za djecu i mlade. To upućuje na to da bi mjere poput dječjeg temeljnog osiguranja imale prednost.
Fenix-magazin/DP/MMD
