Velika izložba pod nazivom „Izazov moderne. Zagreb-Beč oko 199.“, koja se je u Galeriji Klovićevi dvori mogla pogledati ovoga proljeća, preselila je u Beč.
Veliki broj uzvanika i gostiju iz austrijskog političkog, kulturnog i javnog života i prvih posjetitelja iz Zagreba i Beča u četvrtak navečer na otvorenju izložbe u muzeju bečkog Belvederea najbolja su potvrda da Austriju i Hrvatsku povezuje ne samo prošlost nego i sadašnjost.
A vjerojatno i snažna kulturna budućnost kako je istaknula glavna direktorica muzeja Belvedere Stella Rolling. Ona je iznijela pregršt pohvala autoricama izložbe Petri Vugrinec, Ireni Kraševac, koja je idejni začetnik izložbe, Dariji Alujević i Marini Bagarić koje su napravile selekciju od 130 radova kojima se predstavlja presjek likovnog stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Istakla je kako su na bečkoj izložbi „Izazovi moderne“ u fokusu hrvatski umjetnici.
Izložbu je u ime premijera Andreja Plenkovića otvorila hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek , a u ime šefa austrijske diplomacije Sebastiana Kurza glavni tajnik austrijskog Ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Michael Linhart.
„Ova veličanstvena izložba koja se prvi put održava izvan granica Hrvatske u sklopu Godine kulture Austrije i Hrvatske 2017. i pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar – Kitarović i austrijskog predsjednika Van der Bellena potvrda je bliskih i čvrstih veza dviju prijateljskih zemalja“, rekla je Obuljen Koržinek.
Podsjetila je da su Hrvatska i Austrija dijelile višestoljetnu političku i kulturnu povijest, a danas pak sadašnjost u sklopu članstva u Europskoj uniji. Ministrica se nada i vjeruje da će Godina kulture između Austrije i Hrvatske biti ne samo jedan novi poticaj boljem upoznavanju dviju kultura i naroda nego i model za nove projekte i buduću suradnju u idućim godinama. Spomenula je i Rijeku kao europsku prijestolnicu kulture 2020.
„Pripremajući se 2020. Kada će Rijeka biti europska prijestolnica kulture, a Hrvatska iste godine prvi put predsjedavati Europskom unijom nastojati ćemo u fokus staviti upravo projekte koji istražuju povezanost Hrvatske s drugim narodima i kulturama“, najavila je hrvatska ministrica. Dodala je kako su neki projekti već pokrenuti, a neki se još pripremaju.
Vezano uz bečku izložbu rekla je kako je ponosna da su radovi hrvatskih umjetnika moderne izloženi „rame uz rame“ s ključnim imenima austrijske umjetnosti koji su u Beču djelovali na prijelazu stoljeća. Zahvalila je cjelokupnom timu zagrebačkih Klovićevih dvora na čelu s ravnateljem Antoniom Picukarićem i direktorici Belvederea Stelli Rolling na oživotvorenju ove veličanstvene izložbe.
Glavni tajnik austrijskog Ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Michael Linhart je istakao kako je Godina kulture Austrija-Hrvatska 2017 „izuzetno značajan prekogranični projekt austrijsko-hrvatskog suradnje i razmjene“, koji je počeo svečanim otvaranjem izložbe „Izazov moderne: Zagreb-Beč oko 1900.“ u Zagrebu, a koju će sada imati prilike vidjeti i Austrijanci i njihovi strani gosti.
„Ova izložba ne smije biti samo osvrt unatrag u političku i kulturnu povijest Zagreba i Beča, Hrvatske i Austrije nego i pogled u budućnost moderne i otvorene Europe“, rekao je Linhart dodavši:
„Austriju i Hrvatsku povezuje ne samo zajednička povijest i kultura nego i sjajni bilateralni odnosi na političkom, gospodarskom i kulturnom planu te iskreno prijateljstvo“. Linhart je izrazio uvjerenje da će se ta suradnja i dalje unaprijediti. Kao potvrdu tome naveo je izložbu u Belvedereu.
„Namjera je izložbe ukazati na stilske i motivske podudarnosti Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kroz 130 djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti“, rekla je na otvorenju bečke izložbe kustosica Petra Vugrinec. Spomenula je kako su mnogi gradovi već propitali značaj Beča za pojavu formiranja europske moderne i zaključke predstavili izložbama, ukazavši i na impresivni katalog koji prati bečku izložbu. Vugrinec je zahvalila svim suradnicima, posebno kolegama iz bečkog muzeja Belvedere.
U sklopu izložbe mogu se usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih. Zanimljive su i usporedbe bečke i zagrebačke arhitekture kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna, Adolfa Loosa te Vjekoslava Bastla, Aladara Baraniaya ili Vikotora Kovačića.
Izložba, između ostalog, pokazuje i radove tadašnje nove generacije slikarica koje su se ravnopravno priključile moderni, kao Nasta Rojc, Antonija Krasnik i Slava Raškaj koja je stvarala pod utjecajem bečke secesije.
O izložbi koja se može razgledati gotovo četiri mjeseca, savjetnica za kulturu zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin rekla je:
„Bečka je izložba za Grad Zagreb i cijelu Hrvatsku izuzetno važan kulturni i promotivan događaj koji pozicionira hrvatsku umjetnost tog razdoblja u europske okvire i pokazuje da smo prvi ešalon i mjesto hrvatskih umjetnika u Europi“.
Kusin je istakla kako je izuzetno velika stvar da je upravo prestižni bečki Belvedere ne samo pokazao zanimanje nego i financirao ovu izložbu.
„To je prvi put u izlagačkoj povijesti Grada Zagreba i Hrvatske i zato smo sretni i ponosni“, napomenula je. Kad je riječ o ponosu ravnatelj Klovićević dvora Picukarić nam je rekao „ponosam sam večeras da sam Hrvat na ovoj svečanost u Beču“.
Fenix-magazin/Snježana Herek
