Njemačka je značajno smanjila energetsku ovisnost o Rusiji otkako je počela invazija na Ukrajinu, navodi se u izvješću ministarstva gospodarstva.
“Njemačka se nalazi u procesu rapidnog smanjenja svoje energetske ovisnosti o Rusiji i diverzifikacije svoje opskrbe energentima”, piše u izvješću.
Procijenjuje se da je udio ruske nafte u ukupnom uvozu smanjen s prošlogodišnjih 35 posto na današnjih 12 posto.
Ovisnost o ruskom ugljenu pala je s 50 posto na oko 8 posto početkom ove godine zbog izmjena ugovora. Europska unija uvela je već sveobuhvatnu zabranu uvoza ruskog ugljena, ali je trenutno na snazi četveromjesečno prijelazno razdoblje.
“Svi ovi koraci koje poduzimamo zahtijevaju golemi zajednički napor svih aktera, a oni također znače troškove koje osjećaju i gospodarstvo i potrošači”, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck.
“Međutim, oni su nužni ako ne želimo da nas više Rusija ucjenjuje”, dodao je.
Ubrzana energetska tranzicija dovest će u budućnosti do jeftine, neovisne i sigurne opskrbe energentima, smatra Habeck.
Njemačka vlada razmatra potpunu zabranu uvoza ruske nafte, što čini embargo na razini EU-a vjerojatnijim, piše dpa, pozivajući se na svoje izbore u Bruxellesu.
Zabrana ugljena dogovorena je relativno brzo, ali je ruski plin i naftu teže zamijeniti zbog čega se i teže dogovoriti o daljnjim sankcijama.
Njemačku je kritizirao Kijev, kao i druge zemlje članice EU-a, zbog ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Mađarska, Austrija, Slovačka, Španjolska, Italija i Grčka protive embargu na rusku naftu, navode izvori njemačke novinske agencije.
Vlade sjevernih članica EU-a očito su zabrinute zbog posljedica ovisnosti o ruskoj nafti, a južne su države zabrinutije zbog rasta cijena energenata.
Smatra se da razlog za promjenu njemačke pozicije leži u njezinim nedavnim uspjesima u pronalaženju alternativnih dobavljača nafte.
Međutim, posebno u istočnoj Njemačkoj, potpuna neovisnost o ruskoj nafti predstavlja izazov, uglavnom zbog rafinerije nafte u gradu Schwedtu koja je u većinskom vlasništvu ruskog državnog energetskog diva Rosnjefta.
Zbog toga će ona teško dobrovoljno obustaviti kupnju ruske nafte.
Prema izvješću, više će vremena trebati da se Njemačka riješi ovisnosti o ruskom plinu.
U posljednje se vrijeme povećao uvoz norveškog i nizozemskog prirodnog plina, dok je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) “značajno porastao”, a više plutajućih LNG terminala trebalo bi biti pušteno u promet 2023.
Zajedno s kratkoročnim naporima tvrtki i privatnih kućanstava da smanje korištenje plina kroz energetsku učinkovitost, očuvanje energije i elektrifikaciju, udio opskrbe ruskim plinom u njemačkoj potrošnji plina mogao bi se smanjiti na oko 30% do kraja godine, navodi se u izvješću.
Fenix-magazin/SČ/Hina
