Ministar turizma Darko Lorencin je nedavno posjetio Sajam BOOT u Düsseldorf. Jedan od najvećih nautičkih sajmova u svijetu održavao se po po 46. put. Na njemu je izlagalo 1741 izlagača iz 57 zemalja svijeta. U razgovoru za Fenix je tom prilikom ministar otkrio kako namjerava poboljšati profesionalnost hrvatskih turističkih ureda u svijetu, ali i neke zatvoriti.
F: Na Sajmu je bilo i kritika upućenih na Vaše ministarstvo. Hrvatski ronioci su iskazali nezadovoljstvo jer su na Sajmu morali nastupiti samostalno.
Roniocima sam poslao jasan odgovor. Moraju se ujediniti i doći u Hrvatsku turističku zajednicu sa zajedničkim konceptom. Ronjenje je jedan od rastućih proizvoda na globalnom tržištu i jedan od ključnih proizvoda gledajući i kroz projekt Hrvatska 365. Ronje traje kroz čitavu godinu i zato je jako zanimljivo. U turističkim kategorijama imam razne udruge koje imaju plan i program tako mislim da će i ronioci u skoroj budućnosti napraviti doći kod nas jer naša su vrata svima otvorena.
F: Koliko će Vaše ministarstvo uložiti u poboljšanje turizma za iduću sezonu?
Što se tiče samog novca i ulaganja moramo biti pragmatični. Danas je vrijeme moderne elektronike i sve više napreduje. Sajamska industrija je u opadanju i loš je direktni postotak naših gostiju koji se odluče ljetovati kod nas. Želimo ostati na sajmovima, ali pokušavamo novac usmjeriti prema produktivnosti.
F: Prilikom posjeta Njemačkoj susreli ste se sa predstavnicima najvećeg auto kluba u Njemačkoj ADAC. O čemu ste razgovarali?
ADAC u svome 18 milijunskom članstvu ima veliki broj nautičara i nautika predstavlja jedno veliko područje za njih. Veliki broj njihovih članova su skiperi koji dolaze na našu obalu koja je u samom vrhu izbora njihovih članova. Dogovarali smo vidove i načine puštanja informacija do njihovih članova te uključenje svih acijevih marina u njihov sustav. Također smo dogovorili jedan sastanak u svibnju ove godine s predstavnicima ADAC-a i predstavnicima Sajma u Düsseldorfu gdje ćemo iznijeti naše stajalište da nisu važna samo događanja u siječnju u Düsseldorfu, nego da to proširimo na određene priredbe i asociranje sajma tijekom čitave godine te o drugim proizvodima poput regate i svega što se može tijekom godine događati pogotovu pred i pod sezonu što je nama jako bitno i uklapa se u naš projekt Hrvatska 365.
F: Na sastanku u Parizu u listopadu gdje ste predstavili projekt Hrvatska 365 ste izjavili kako hrvatski turizam prolazi kroz velike promjene. Na što ste konkretno mislili?
U rujnu smo prihvatili starategiju marketinški pojam hrvatskog turizma do 2020. godine. On ima 3 osnovna stupa i to jačanje snage hrvatskog brenda, smanjenje sezonskih listi odnosno povećanje pred i pod sezone i na kraju generalni zadatak za povećanje prosječne potrošnje turista. Ovo treće će se samo po sebi ostvariti ako se dobro obave prva dva zadatka. U fazi je izrada novi slogan HTZ. To nije samo igra riječi nego je slogan nastao kao posljedica jedne ključne ideje i koncepta kako najbolje ispričati priču o Hrvatskoj. Stvaramo jednu platformu s kojom ćemo nastupati tijekom samog trajanja turističke sezone. Cilj je povećati energetske učinke ne samo na državnoj razini nego i na lokalnoj što bi trebalo dati dojam da je hrvatska priča, jedna organizirana priča. Cilj nam je i da Hrvatsku ne prikazujemo samo kao zemlju sunca i mora nego kroz mnogo više drugih raznih sadržaja. U programu Hrvatska 365 vezano za smanjenje sezona izdvojili smo 22 destinacije malo drugačije u odnosu na postojeći sustav. Stavramo destinacije većih turističkih zajednica koje su već prepoznatljive na tržištu i tu očekujem veću suradnju manjih turističkih središta.
F: Koliko su za HR turizam značajni hrvatski turistički uredi u inozemstvu?
Bilo je špekulacija da ćemo svesti te urede na 3¬-4 u cijelom svijetu. Neke smo stvarno ugasili i u planu su da ćemo još neke reducirati kada utvrdimo postoji li razlog za njihovo postojanje. U svim turističkim važnijim zemljama imamo svoje urede i od njih ćemo tražiti maksimalnu profesionalnost i provođenje koje traži od njih HTZ.
Oni su naša turistička diplomacija koja mora biti više nego aktivna u područjima gdje djeluju.
F: Navodno ste izjavili da novi direktori turističkih ureda ne moraju znati jezik zemlje u kojoj će raditi. Mislite li da to neće biti štetiti u promociji Hrvatske?
Da, to je bilo vezano za pojedine zemlje koje ne pripadaju glavnim tržištima. Međutim na tržištima kao što su Njemačka, Italija, Francuska, Velika Britanija i druge, tu se mora znati jezik te zemlje radi kvalitetnije predstavljanja hrvatskog turizma.
Zvonko Bosnić i Daniel Bošnjak
Više u tiskanom izdanju Fenixa koji je na prodajnim mjestima u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Luksemburgu do 07. ožujka…
