„Hrvatska je dio zajedništva koje daje rješenje što se tiče migrantske krize, pogotovo u procesima profilacije na grčko-makedonskoj granici i prijevoza izbjeglica do konačnih odredišta, što je sada težište problema“, rekao je ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Vlaho Orepić novinarima 
nakon konferencije o izbjegličkoj krizi na tzv. balkanskoj ruti, održanoj u srijedu u Beču na inicijativu austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl-Leitner i šefa austrijske diplomacije Sebastiana Kurza.
Orepić je dodao kako zemlje najjače pogođene aktualnim migracijskim izazovom već surađuju na tom problemu.
Odgovarajući na pitanje da li je RH pripremila plan za izvanrednu situaciju kojeg je Europska komisija zatražila od svih zemalja na tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti, a koji bi trebao sadržavati i povećanje smještajnih kapaciteta za izbjeglice, ministar Orepić je rekao:
„Imamo dovoljno smještajnih kapaciteta koji odgovaraju trenutnim obvezama, a ako bude potrebe mi smo sposobni i povećati taj potencijal, no težište odgovora na ovu krizu nije u tome, nego u zajedništvu i zajedničkim odgovorima koje bi EU trebala dati vrlo brzo“. Istakao je kako je bečka konferencija „korak naprijed“ prema konačnom dogovoru EU-a o migrantskoj krizi. Izrazio je nadu da će se u četvrtak na sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova i pravosuđa EU-a izreći jasan i konkretan odgovor.
Na novinarski upit o odnosima Hrvatske i Slovenije odgovorio je kako misli da će suradnja biti korektna, napomenuvši kako je jedan od ciljeva bečke konferencije o migrantskoj krizi bio definirati zajedničku i pojedinačnu odgovornost.
Na novinskoj konferenciji, na kojoj su sudjelovale i njegove kolegice iz Austrije i Slovenije Johanan Mikl-Leitner i Vesna Györkös Žnidar i kolega iz Srbije Nebojša Stefanović te šefovi diplomacija Austrije i Makedonije Sebastian Kurz i Nikola Popovski, hrvatski ministar unutarnjih poslova je posebno istaknuo kako je najvažnije na grčko-makedonskoj granici, na „vratima Europe“ provoditi zajednički dogovorenu politiku prema izbjeglicama.
Uz ministra Orepića, s hrvatske strane u radu bečke konferencije sudjelovao je i pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova RH Željko Kuprešak. Održana je pod znakovitim naslovom „Zajedničko upravljanje migracijom“, a na njoj su sudjelovali ministri unutarnjih i vanjskih poslova šest zapadnobalkanskih zemalja ( Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije), te zemalja Salzburškog foruma, Bugarske, Hrvatske i Slovenije. Grèka nije pozvana na sastanak zbog čega je oštro prosvjedovala, nazvavši to „jednostranim i ne baš prijateljskim korakom“ Austrije.
Austrijska inicijativa je uslijedila nakon što je Austrija prošli petak ograničila broj migranata, koji preko njenog teritorija idu dalje za zemlje EU na 3.200 dnevno, a broj podnositelja zahtjeva za azil na 80 dnevno.
Šef austrijske diplomacije Kurz je rekao kako je Austrija bila prisiljena poduzeti vlastite mjere dok EU ne pronaðe zajednièko rješenje migrantske krize.
„Tako dugo dok se ne pronađe europsko rješenje prisiljeni smo nacionalnim i regionalnim mjerama smanjiti dotok izbjeglica“, dodao je, napomenuvši kako s tim u vezi potreban dogovor sa zemljama duž balkanske rute.
„Naš cilj je jasan. I dalje smo spremni biti solidarni u prihvatu izbjeglica, ali postavili smo i gornju granicu od 37.500 azilanata godišnje“, rekao je Kurz.
Ocijenio je kako je jasna poruka svih sudionika bečkog skupa da je neophodno smanjiti priliv migranata
Odgovarajući na pitanje o nepozivanju Grka na bečki skup, istakao je kako Grčka ne pokazuje spremnost da smanji slanje migranata prema srednjoj Europi, nego je njen interes što prije i što brže ih prebaciti prema srednjoj Europi, te da Austrija ne namjerava podupirati takovu politiku. Ustvrdio je kako Europi ne nedostaje sastanaka i konferencija o migrantskoj krizi nego politièke volje za njezino rješenje.
Na zamolbu da komentira kritiku Njemačke da Austrija uvedenim ograničenjima i dnevnim kvotama dopušta ulaz malom broju migranata, a dalje prema Njemačkoj ih propušta puno, Kurz je rekao kako od Njemačke jasan stav u postupanju s izbjeglicama.
„Ne može se na jednoj strani zagovarati politiku otvorenih vrata, a na drugoj od nas tražiti da smanjimo broj izbjeglica“, istakao je, napomenuvši kako Austrija poštuje sve njemačke odluke, ali i Njemačka mora respektirati njene, jer o austrijskim kapacitetima odlučuje samo Austrija.
Ministrica Mikl-Leitner je rekla kako je konferencija opravdala svoju svrhu i poluèila jedinstveni stav svih sudionika oko aktualnih migracijskih izazova na balkanskoj ruti.
„Europa stoji pred najvećim izazovom nakon Drugog svjetskog rata“, dodala je, poručivši kako se mora zaustaviti stalni priliv izbjeglica, jer je u pitanju „opstanak Europske unije“. Napomenula je da je optimista kada je u pitanju postizanje zajednièkog rješenja migrantske krize na razini EU-a.
Rekla je kako Austrija uz potporu zemalja Zapadnog Balkana želi izvršiti pritisak da se što prije pronaðe zajedničko europsko rješenje. Izvijestila je da će 1. travnja u Beču biti utemeljen međunarodni komandni centar Interpola i Europola za borbu protiv krijumčarenja ljudi.
Na radnom ručku ministri su razmijenili mišljenja i o „civilno-vojnoj suradnji i upravljanju granicama“, a sa sudionicima konferencije na tu temu razgovarao je austrijski ministar obrane Hans Peter Doskozil.
Fenix/Snježana Herek
