Austrijski investitori već su prisutni u Hrvatskoj, ali brojni novi, žele nastaviti ili početi ulagati u Hrvatsku, međutim očekuju poboljšanje poduzetničke klime, na što bi poseban utjecaj trebao imati, između ostalog, ulazak Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu, istaknuto je u ponedjeljak u Beču, na skupu „Hrvatska u fokusu“ na kojem je poseban gost bio potpredsjednik Vlada RH i ministar financija Zdravko Marić.
PIŠE: Snježana Herek
Organizator skupa na kojem su se okupili eminentni austrijski bankari i ulagači koji posluju ili žele poslovati u Hrvatskoj te ostali poslovni ljudi bilo je austrijsko Udruženje „Jugoistočna Europa – Mreža za razvoj poslovanja“ (SEEBDN)iz Beča u suradnji s bečkom TPA Group za porezno savjetovanje.
Ministar Marić u uvodnom je obraćanju istaknuo sva dosadašnja postignuća hrvatske vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i detaljno analizirao hrvatsku poreznu reformu koja treba pridonijeti poboljšanju poduzetničke klime u zemlji, te govorio o aktualnoj situaciji s financijama u državnom proračunu, rashodima kao ključu uspjeha dugoročne održivosti javnih financija, neočekivano dobroj turističkoj sezoni s obzirom na pandemiju koronavirusa, pozitivnim vijestima oko rasta BDP-a, Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, te očekivanjima vezanim uz ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor.
„Kako se je ovdje okupilo poprilično poznatih lica austrijske poslovne i financijske zajednice koja već posluje u Hrvatskoj, ali i potencijalnih ulagača zainteresiranih za ulaganja u našu zemlju, izuzetno mi je bilo važno prenijeti poruke što je sve hrvatska Vlada do sada učinila kako bi se uspjela nositi s aktualnom krizom. Naglasak sam stavio na perspektive, izdvojivši tri ključne odrednice. Prije svega u ekonomsko-financijskom dijelu, a tu su i naše želje, napori i koraci prema europskim integracijama: ulazak u Schengen i eurozonu“, rekao je Marić, nakon završetka skupa, za Večernji list dodavši:
„Po pitanjima koja su postavljali, vidio sam da austrijski poduzetnici jako podržavaju ulazak Hrvatske u Schengen, a poglavito u eurozonu, jer kako su istakli, to i za njih znači smanjenje određenih vrsta troškova i eliminiranje određenih rizika, što im u konačnici olakšava njihovo poslovanje s hrvatskim kompanijama i partnerima“.
Veliki broj pitanja i komentara nazočnih bio je vezan uz implementaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH.
„To je ono što je u našem središnjem fokusu. Dokument je usvojen i sada kreće u fazu implementacije. Investitori su dosta veliki interes pokazali upravo za ulaganja u –zeleno i digitalno – što je globalna odrednica EU-a. A Austrija u tome već ima zapažena iskustva. Posebice kod obnovljivih izvora energije“, istakao je ministar financija.
S obzirom na veliko zanimanje za hrvatsku poreznu reformu, Marić je nazočnima vrlo detaljno izložio njene glavne odrednice.
„I meni je drago kada čujem da austrijski poslovni ljudi hvale Hrvatsku i traže informacije, ne kurtoazno, nego kako bi i oni od nas nešto naučili. Stoga sam detaljno objasnio zašto smo išli u smanjivanje poreza i što ono donosi u konačnici. Kako se je pokazalo taj pozitivan efekt, unatoč korona krize imao je pozitivan odraz i na gospodarski rast“, rekao je ustvrdivši:
„Hrvatska u gospodarskom smislu trenutačno dobro stoji. Trendovi koje vidimo i zadnji objavljeni podaci pokazuju, da ako ne dođe do neke značajnije negativne ugroze vezane uz virus, naš oporavak, zapravo naš puni oporavak mogao bi se dogoditi već sredinom slijedeće godine. A to je sjajna vijest, jer bi to praktički značilo da smo u dvije godine došli na predkriznu godinu, a kod prošle ekonomske krize trebalo nam je za to čak 11 godina. To je jedan važan podatak u Hrvatskoj, ali drago mi je da ima pozitivan odjek i u Austriji“.
Pozitivan odjek na skupu imao je i podatak da je BDP u drugom kvartalu skočio za 16,1 posto, te da je Hrvatska prema dostupnim podacima u zoni rasta od 7 posto na godišnjoj razini, što će se odraziti na prihodovnu stranu. Unatoč tome prema njegovim riječima fokus nam treba biti na rashodima.
“Mi uspijevamo nalaziti kvalitetan balans, a u isto vrijeme ne zanemarivati fiskalnu odgovornost i odgovornost prema poreznim obveznicima“, ustvrdio je Marić.
A što se tiče prihoda ministar je rekao: „Imamo neočekivano dobru turističku sezonu. Učinili smo svi zajedno sve što je bilo u našoj moći da uspijemo i sada moramo imati određene benefite“. Napomenuo je kako Hrvatska mora smanjiti ovisnost o turizmu i jačati druge gospodarske i industrijske grane, koje također imaju veliki udio u BDP-u, a kao primjer je naveo segment IT industrije.
„Investitorima je danas bilo važno čuti da uz neke tradicionalne industrijske grane razvijamo i neke nove, moderne“, naglasio je Marić.
Što se tiče uvođenja eura, kazao je da je 2023. godina „realna“ da Hrvatska uđe u eurozonu, pod uvjetom da prethodno ispuni sve uvjete.
„Austrijanci su veoma zainteresirani za ulazak naše zemlje u eurozonu. Njihova je poruka uđite što prije, odnosno što prije ispunite sve kriterije. Prije će i vama i nama biti bolje“, napomenuo je Matić. Najveći fokus prema njegovim riječima je na fiskalnom deficitu. Ono što je važno, a neki su austrijski ulagači isticali i na marginama bečkog skupa je da Hrvatska nije u skupini zemalja koju EU stavlja u poseban fokus s obzirom na visinu javnog duga.
Sve nazočne na skupu uvodno su u ime organizatora pozdravili Aleksandar Gros, suosnivač i glavni tajnik SEEBDN-a i direktor bečke tvrtke „Grimex Consult“, te Thomas Haneder (TPA Group) i Fritz Kaltenegger( Cafe+Co International GmbH). Skupu je bio nazočan i opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Silvio Kus. Razgovor s ministrom Marićem vodio je glavni urednik austrijskog lista „Die Presse“ Rainer Nowak.
„Za Hrvatsku vlada veliko zanimanje. Naša glavna zadaća je povezivanje poduzetnika, ulagača i menadžera iz jugoistočne Europe s tzv. Dach regijom, odnosno zemljama njemačkog govornog područja. Zato hvala ministru Mariću da se odazvao našem pozivu“, rekao nam je Gros.
„I današnji je skup potvrdio da je dojam o Hrvatskoj kod austrijskih poslovnih ljudi i ulagača vrlo pozitivan“, istakao je Kus, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Beču.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
