Search
Close this search box.
Search
Sajam u Beču/Foto: Fenix (S.Herek)

Ministar Horvat posjetio Međunarodni sajam graditeljstva i najavio dolazak u Beč na predstavljanje strategije digitalne transformacije Austrije

BEČ – I dok su se u petak prijepodne još mnogi domaći i inozemni gosti i uzvanici odmarali od u četvrtak navečer u Bečkoj državnoj operi održanog 64. tradicionalnog bala, hrvatski ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je bio gost austrijske kolegice Margarete Schramböck na ovom prestižnom austrijskom kulturno-političkom događaju, požurio je u posjetu Međunarodnom specijaliziranom sajmu graditeljstva i energije u Beču, na kojem između 500 izlagača izlaže i hrvatska tvrtka Grad-Export Petra Šimića iz Vinkovaca.

 

Kako je rekla direktorica menadžmenta Reed Messe Wien GmbH Barbara Leithner, koja je kroz sajamski prostor provela hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom Horvatom, a u kojem je bio i hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić i opunomoćeni ministar Silvio Kus, na ovoj sajamskoj priredbi koja traje od  20. do 23. veljače očekuje se oko 40 tisuća posjetitelja.

Daqrko Horvat i Barbara Leithner
Darko Horvat i Barbara Leithner

Nakon razgledavanja štanda vinkovačke tvrtke Grad-Export i impresivnih uzoraka gotovih ulaznih vrata s ugrađenim specijalnim dekorativnim panelima, koje ova zapadnoeuropski usmjerena tvrtka proizvodi u Hrvatskoj, ministar Horvat je dao i kratak osvrt na teme o kojima je četvrtak na radnom ručku razgovarao  austrijskom ministricom Schramböck.

„Pozvani smo učestvovati na događaju koji ministrica priprema, a vezan je uz segment digitalne transformacije gospodarstva. Kako Hrvatska radi strategiju digitalne transformacije, a  radi to i Austrija, oni će 1. i  2. travnja napraviti prezentaciju te strategije, na koju sam potvrdio svoj dolazak“, rekao je hrvatskim novinarima ministar Horvat dodavši:

„Imaju vrlo interesantnu priču i Austrija je jedna od rijetkih zemalja koja ima izlaznu strategiju. Oni već dvije godine imaju dokument koji su osmislili i organizirano metodološki pristupaju izvoznoj politici i točno znaju što mogu izvoziti, koje su im ciljne destinacije i u koje industrije investiraju kako bi im taj izvoz sukcesivno rastao. Taj je problem u Hrvatskoj, još neistražen. Dakle, bez obzira što u ovom trenutku imamo povećanje izvoza za 6 posto nemamo sistematičan pristup izvozu i ne znamo koji su to izvozni potencijali Hrvatske te naša ciljana tržišta. Mi bi rado da izvozimo tržišne viškove, a ne najkvalitetniji proizvod, koji bi i u Hrvatskoj mogli prodati. To nam je u ovom trenutku naše izvozne politike, rekao bi, rak rana“.

Ministar hrvatskog gospodarstva, poduzetništva i obrta je posebno naglasio kako se u rješavanje tog problema treba uključiti i  Obrtnička i Gospodarska komora i  Udruga poslodavaca.

„Mi smo našu strategiju pametne specijalizacije s 26, suzili na pet područja i želimo da tih pet područja slijedećih godina potaknemo jačim investicijama“, pojasnio je. Napomenuo j kako sve to skupa mora doprinijeti realizaciji četiri ključna cilja: rastu industrijske proizvodnje, rastu investicija u istraživanje i razvoj, većoj i jačoj inovativnoj mreži i kumulativno povećanju izvoza.

„Austrijanci imaju sličnu filozofiju kao i mi, ali rade puno brže i to je njihova najveća komparativna prednost“, konstatirao je hrvatski ministar. Kao najveću zamjerku austrijskih poduzetnika koji posluju u Hrvatskoj naveo je administrativne prepreke, koje se, kako je rekao, bržom digitalizacijom procesa na lokalnoj i državnoj razini moraju što je moguće brže otkloniti.

„Mi u ožujku idemo na Vladu s paketom Akcijskih planova: 4. Akcijskim planom za uklanjanje administrativnih barijera, 2. Akcijskim planom za liberalizaciju tržišta usluga i prijedlogom 1. Akcijskog plana za ukidanje djela neporeznih davanja, kojima Hrvatska obiluje“, najavio je ministar Horvat.

Izuzetno važnim je istakao sustav dualnog obrazovanja u Hrvatskoj i aktivno učešće poduzetnika u smišljenom stvaranju radne snage.

Bec_sajam_domacini_gosti„Osigurali smo 250 milijuna kuna za stipendijske naknade i naknade poduzetnicima koji plaćaju učenike na praksi i mentora koji ih uči  stjecanju praktičkih znanja. Osim toga gradimo 25 Centara izvrsnost, koje u Austriji i Njemačkoj nazivaju cehovima,i gdje srednje strukovne škole pretvaramo u takove Centre i investiramo preko milijardu i 300 milijuna kuna u njihovo opremanje. Dakle, dobra prilika mladim ljudima da nakon školovanju imaju osigurano radno mjesto i ostanu u Hrvatskoj“, rekao je ministar Horvat, pohvalivši vinkovačku tvrtku Grad-Export, koja već treću godinu uspješno sudjeluje u tom projektu.

Vlasnik tvrtke Grad-Export Petar Šimić, zahvalivši ministru Horvatu na dolasku i potpori rekao je novinarima kako je tvrtka osnovana u Vinkovcima 1992. godine, da ima 193 zaposlenika prosječne starosti između 26 i 27 godina te da gotovo 90 posto svoje proizvodnje izvozi u EU i 31 država svijeta.

„Proizvodnja i punjenje PVC i aluminijskih ulaznih vrata i dekorativnih panela kao poluproizvoda za ta ulazna vrata postavljena je na prostoru od oko 45 tisuća kvadratnih metara i iznimno sam ponosan da smo investirali u napredne tehnologije. Jedni smo od rijetkih koji imamo robotsku liniju za ekološki prihvatljivu plastifikaciju aluminija“, napomenuo je Šimić. Posebno je istakao važnost sinergije Državne uprave i poduzetnika u ostvarenju uspješnih gospodarskih postignuća koja, kako je rekao, ne samo da generiraju gospodarski rast, nego i nova i dobro plaćena radna mjesta, primamljiva mladim ljudima, koji žele ostati u svojoj zemlji, ako im se stvore povoljni uvjeti.

Fenix-magazin/Snježana Herek

Povezano

(ilustracija) / Foto: Fenix (MD)
NJEMAČKA GLUMICA: U parku me je napao muškarac, jako sam razočarana ponašanjem policije
Bosch (ILUSTRACIJA)/ Foto: Fenix (SC)
UNATOČ MJERAMA ŠTEDNJE: Bosch radnicima isplaćuje mega božićnice, čija je mjesečna plaća 3.800 eura dobit će 2 tisuće eura božićnice
Radnici
SVE MANJE TVRTKI JE ZADOVOLJNO POSLOVNIM REZULTATIMA: “Njemačkom gospodarstvu nedostaje snage”
Platforma Telegram / Foto: Anadolu
RUSIJA JE KAZNILA TELEGRAM: Moraju platiti 64.000 eura „zbog dopuštanja pristupa određenim zabranjenim sadržajima“
Mnogi umirovljenici u Njemačkoj rade i nakon odlaska u starosnu mirovinu / Foto: Foto: Frank Rumpehhorst/dpa
PREDLOŽENO UKIDANJE “DODATNOG POSLA” U NJEMAČKOJ: “Mini job” samo za pojedine radnike?
Njemački umirovljenici (ILUSTRACIJA) / Foto: Patrick Pleul/dpa
MIROVINSKI ATLAS: Ovo su najveće mirovine u Njemačkoj