Uoči predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU Süddeutsche Zeitung je objavio intervju s ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanon. U intervjuu su se dotakli brojnih aktualnih tema vezanih za Republiku Hrvatsku, ali i Europsku Uniju.
Donosimo najvažnije dijelove razgovora koji su s ministrom vanjskih poslova vodili Karoline Meta Beisel te Matthias Kolb.
Republika Hrvatska preuzet će presjedanje Vijećem EU 01. siječnja. Najmlađa članica Europske unije, samo šest i pol godina od svog pristupa, vodit će poslove Unije prije nego što predsjedanje preuzme Njemačka.
„Europa koja je utjecajna“
“Zauzimati se za vodeću ulogu Unije u svijetu cilj je i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.“- kazao je ministar.
Hrvatski ministar vanjskih poslova govori o „hladnom tušu“ i smatra da se prema Sjevernoj Makedoniji „nije postupilo fer i korektno“ jer je ispunila sve uvjete. Također je dodao kako je od velike važnosti za EU stabilnost zemalja regije.
Ipak, Grlić Radman ističe također da su te zemlje godinama udaljene od članstva u Europskoj uniji. „I zato bi, zbog psiholoških razloga, hitac za početak pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom bio pozitivan“, izjavio je šef hrvatske diplomacije. „To bi političarima i građanima pokazalo da se reforme isplate – cijela regija mora više vrijednosti pridavati slobodi medija i vladavini prava. To vrijedi i za Hrvatsku“, kaže on samokritički.
U Bruxellesu se špekulira o tome kakvu bi ulogu lokalni izboru u Francuskoj koji se održavaju u ožujku mogli imati na „ne“ Emmanuela Macrona. Ali u takvim nagađanjima Grlić Radman ne želi sudjelovati. „Hrvatska želi posredovati kao pošten posrednik“ i već u siječnju planira povjereniku za proširenje Oliveru Varhelyjuizložiti „dorađenu metodologiju“.
Grlić Radman ima još pitanja za Pariz: „Bi li za Sjevernu Makedoniju i Albaniju trebala vrijediti nova pravila ili bi se „usred igre“ mnogo toga trebalo promijeniti za Srbiju i Crnu Goru koje su već kandidatkinje za pristup?
“Europa koja štiti“
Osim borbom protiv terorizma hrvatska se vlada planira baviti prijetnjama koje dolaze iz kibernetičkog prostora te lobirati za „sveobuhvatnu i održivu migracijsku politiku EU-a“.
Grlić Radman smatra da bi nova azilna politika Europske unije trebala polaziti od osiguranja vanjskih granica. Reforma Uredbe iz Dublina koja regulira raspodjelu tražitelja azila na zemlje članice propala je između ostalog zbog toga što nitko nije bio pripremljen na veliki broj migranata koji su došli tijekom izbjegličke krize 2015.
Ugrožen je bio i Šengenski sustav, dakle EU bez kontrola na unutarnjim granicama.
Hrvatska još nije članica Šengenskog prostora, ali Europska komisija je dala preporuku za njen pristup na jesen. „Hrvatska to pitanje neće požurivati tijekom vlastitog predsjedanja“, izjavio je Grlić Radman. „Mi se ne žurimo, ali bilo bi dobro kada bi se Njemačka zauzela za to u drugoj polovini godine.“
„Hrvatski policajci su strogi, ali korektni.“
Optužbe da hrvatska granična policija sudjeluje u protuzakonitom vraćanju migranata preko granice Grlić Radman odbacuje: „Hrvatski policajci su strogi, ali korektni.“
Iseljavanje mladih je veliki problem s kojim se Hrvatska bori. Od 1991. više od 10 posto Hrvata napustilo je zemlju jer drugdje postoje bolje prilike: broj stanovnika pao je na oko 4 milijuna.
Grlić Radman pozdravlja to što je Hrvatica, Dubravka Šuica, u Europskoj komisiji nadležna za demokraciju i demografiju. „Poticaji iz Bruxellesa mnogim su regijama važni kako bi se mladim ljudima pružila perspektiva. Stoga je treći hrvatski prioritet „Europa koja se razvija“ i zato se višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. ne bi se smio smanjivati.
„Europa koja povezuje“
Četvrti prioritet je stvaranje jedinstvenog europskog prometnog prostora, što bi uključivalo integrirano energetsko tržište i dobru podatkovnu infrastrukturu.
Fenix-Magazin/IL/Süddeutsche Zeitung
