Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji u Berlinu sudjeluje u proslavama obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida, rekao je kako je taj događaj pokrenuo demokratske procese u istočnom dijelu Europe koji su doveli i do toga da Hrvatska danas predsjeda Europskom unijom.
“Rušenje Berlinskog zida, završetak hladnog rata, raspad bipolarnog sustava bili su sve fantastični događaji nakon kojih smo se svi našli u jednom svijetu radosti i veselja jer je svaka država počela graditi demokratski standard života svojih građana, socijalni mir i stabilnost”, rekao je Grlić Radman u subotu u Berlinu.
“No Europska unija je puna izazova. Možda i sva ta očekivanja nisu išla u smjeru u kojem smo mi to očekivali, ali eto tko bi rekao nakon pada Berlinskog zida da će Hrvatska postati samostalna i da će jednog dana predsjedati Europskom unijom”, primijetio je hrvatski ministar vanjskih poslova.
Naglasio je kako će Hrvatska i dalje svojim iskustvima pomagati susjedima na putu ka Europskoj uniji.
Istodobno se osvrnuo i na nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je ustvrdio kako je Bosna i Hercegovina “tempirana bomba na granici s Hrvatskom”.
“To je jedna jaka izjava, ali sigurno je da je Bosna i Hercegovina jedan kompleksitet i da nakon što je zaustavljen rat temeljem Daytonskog sporazuma, kojim su priznati jednakopravnost, ravnopravnost i suverenost triju naroda zapravo nije dogodilo puno u tom političkom napretku. Dapače, i na štetu hrvatskog naroda koji sada nema svog predstavnika”, rekao je Grlić Radman.
“Ne vjerujem da predsjednik Macron ne bi htio da se pronađe rješenje za probleme u Bosni i Hercegovini”, smatra ministar te dodaje kako BiH zaslužuje EU perspektivu, ali i veću pozornost međunarodne zajednice.
Osvrnuo se i na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da se Jugoslavija nalazila s druge strane željezne zavjese, istaknuvši kako je bila u pravu i da je to bila metafora, referirajući se na Winstona Churchilla.
“To ne treba gledati crno-bijelo. Imali ste NATO i Varšavski pakt. Hrvatska nije bila u Varšavskom paktu, ali to nema veze – bivša država bila je nedemokratska, komunistička i nije bila garant ravnopravnosti svih naroda”, kazao je ministar.
“Vladao je jedan narod koji je imao majorizaciju u svim važnijim stupovima funkcioniranja te države”, prema tome, predsjednica je bila u pravu, zaključio je Grlić Radman.
Britanski čelnik Churchill 1946. održao je govor u Fultonu u Missouriju u kojem je popularizirao termin željezna zavjesa.
“Od Stettina na Baltiku do Trsta na Jadranu ‘željezna zavjesa’ se spustila na kontinent. Iza te linije leže sve prijestolnice starih država središnje i istočne Europe. Varšava, Berlin, Prag, Beč, Budimpešta, Beograd, Bukurešt i Sofija – svi ti poznati gradovi i stanovništva oko njih leže u onom što moram nazvati sovjetskom sferom, te su svi predmet, u nekom obliku, ne samo sovjetskog utjecaja, no u velikom i u nekim slučajevima sve većem utjecaju kontrole iz Moskve”, rekao je tada Churchill.
Grlić Radman je tijekom poslijepodneva gost na prijemu kojeg organizira njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a navečer će sudjelovati i na središnjoj svečanosti proslave 30. godišnjice pada Berlinskog zida na Brandenburškim vratima gdje će govoriti i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.
Fenix-magazin/IM/Hina
