Njemačka vlada ovog je proljeća očekivala krhki gospodarski rast, ali sada je morala priznati ono što su vodeći ekonomski instituti već najavili: zemlja će 2024. završiti u recesiji, javlja dpa.
Vlada je prethodnu prognozu značajno korigirala naniže i sada na kraju godine, umjesto rasta od 0,3 posto, očekuje recesiju od pola posto, najavio je u srijedu ministar gospodarstva Robert Habeck.
Revizija službene prognoze ne iznenađuje. Naime, ugledni instituti su to već učinili, samo su očekivanu stopu recesije postavili na minus jedan posto.
Njemačko gospodarstvo uporno posrće prvenstveno zbog nesigurnosti tvrtki i građana.
Spremnost gospodarstva na ulaganja obeshrabrena je još uvijek visokim kamatama i opasnim geopolitičkim napetostima, a uz svu tu neizvjesnost građani se ne žele opustiti i povećati potrošnju.
Vlada je, međutim, ostala optimistična oko 2025. Očekujući konačno oživljavanje kritično važne domaće potrošnje i izvoza, odnosno investicija, sada računa na rast od 1,1 posto.
Istodobno, koalicija kancelara Olafa Scholza računa na učinke njegovog paketa za rast, uz brojne poticaje.
“Ako se paket provede, i to u cijelosti, gospodarstvo će snažnije rasti”, rekao je Habek. “Zato bi sada svi trebali podržati mjere inicijative za rast.”
Istodobno je u očima 16 njemačkih zemalja koje preko svojih predstavnika u Bundesratu, gornjem domu parlamenta, moraju odobriti paket nakon usvajanja u Bundestagu.
Ministri Scholzove vlade strahuju da će savezne zemlje odbiti dijelove paketa jer će ih porezne olakšice lišiti dijela prihoda na koje su računale.
Ekonomski instituti, međutim, već neko vrijeme sa skepsom ocjenjuju potencijal vladinog paketa za oporavak gospodarstva. Prije svega, značajan dio još nije usvojen.
Revizija ekonomske prognoze bit će temelj za nadolazeću procjenu federalnih poreznih prihoda, a to bi moglo ponovno otežati ionako bolno planiranje proračuna za iduću godinu.
S druge strane, zbrkana očekivanja gospodarskog rasta mogu otvoriti mogućnost zaduživanja države i tako riješiti pitanje proračunskog deficita.
U uvjetima prethodne, povoljnije prognoze, ustavni mehanizam ograničenja zaduživanja djelovao je znatno restriktivnije.
Fenix-magazin/SČ/dpa
