Ministar dr. Gordan Grlić Radman/Foto:Hina

MINISTAR DR. GRLIĆ RADMAN U INTERVJUU ZA NJEMAČKI F.A.Z.: Vjerodostojnost europske perspektive visi o koncu

 

Ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman je u intervjuu kojeg je dao Michaelu Martensu, novinaru Frankfurter Allgemeine Zeitunga (F.A.Z.), a koji je na stranici F.A.Z.-a objavljen u srijedu, (6. studenog)  govorio o skorom hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a i budućem odnosu EU-a prema Balkanu.

 

Prenosimo najvažnije dijelove intervjua kojeg je s ministrom dr. Grlićem Radmanom vodio Michael Martens 

 

FAZ:  Gospodine ministre, Hrvatska je najmlađa članica Europske unije, a otkako je Francuska blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom, čini se da će to ostati još dugo. Što će značiti za Hrvatsku ako države u njenom susjedstvu ne budu mogle pristupiti Europskoj uniji?

S našeg gledišta, strateški je interes Europske unije, kao i Hrvatske, da države jugoistočne Europe postanu punopravne članice Europske unije. Hrvatska je nekoć bila dijelom Jugoslavije, države koja se temeljila na ideji koja se nakon Prvog svjetskog rata činila logičnom, ali koja je od početka bila pogrešna i nikada nije imala šansu da preživi. Bolje je živjeti odvojeno, kao susjedi, nego živjeti zajedno u svađi. Hrvatska i Slovenija bile su prve radman fazjugoslavenske republike koje su se izborile za međunarodno priznanje i zatim postale članicama i Natoa i Europske unije. Time smo ostvarili najvažnije vanjskopolitičke ciljeve nakon proglašenja neovisnosti – postali smo dio Zapada. No i sada nam je stalo do najboljih mogućih odnosa s našim neposrednima susjedima, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. A posebno jer u Srbiji živi hrvatska manjina, a u Bosni i Hercegovini Hrvati su čak jedan od triju konstitutivnih naroda.

FAZ:  Ali ti Hrvati žive izvan Europske unije. Vrijedi li još prijašnje europsko obećanje da će zemlje kandidatkinje za provedene reforme biti nagrađene otvaranjem pristupnih pregovora, i u konačnici članstvom u Europskoj uniji?

Mi smo se snažno zauzimali za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Nije dobro da se pravila igre mijenjaju u tijeku igre. Sjeverna Makedonija ispunila je sve uvjete, tako da bi bilo pošteno da su s tom zemljom započeti pristupni pregovori. Ali i Albanija je zrela za otvaranje pristupnih pregovora.

FAZ: Ali do toga nije došlo. Što sada?

Ne vidim koja bi bila alternativa Europskoj uniji u regiji. Državama zapadnog Balkana priređen je hladan tuš. Sada će se vidjeti koji će biti njihovi idući koraci. Ali vladavina prava, stabilnost, sigurnost, demokracija i sloboda mišljenja – sve je to u sigurnom obliku moguće samo u Europskoj uniji. Mnogi špekuliraju o tome da bi se primjerice Srbija, zbog razočaranja, mogla okrenuti Rusiji. Ja smatram da je dugoročno gledano Srbiji mnogo važnija usmjerenost prema Europskoj uniji.

FAZ: Ali pitanje ostaje kako će EU i šest država zapadnog Balkana definirati svoj odnos ako nastavak dosadašnje politike proširenja više ne bude politički provediv?

Priznajem da vjerodostojnost europske perspektive visi o koncu. U teškoj smo situaciji. Ali ne može se isključiti da je francusko stajalište bilo uvjetovano unutarnjom politikom. U politici i diplomaciji često je presudan odabir povoljnog trenutka da bi se nešto postiglo. To je diplomatska i politička borba. U ožujku se u Francuskoj održavaju lokalni izbori. Uvijek će moguće da se „ne“ izrečeno u određenom trenutku pretvori u „da“ u drugom trenutku.

FAZ: Smatrate li da bi nakon lokalnih izbora u Francuskoj predsjednik Emmanuel Macron mogao naglo dati zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora?

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovini 2020. mi nećemo odustajati, nego ćemo i dalje pokušavati uvjeriti naše prijatelje u Europi da bi bilo dobro započeti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Nitko ne kaže da bi te zemlje trebale postati članicama Europske unije sutra ili preksutra. Pristupni pregovori nisu samo simbol europske podrške regiji, nego ujedno društvima tih zemalja šalju poruku da zahtjevni reformski proces donosi konkretne rezultate. Naš je cilj pomoći zemljama zapadnog Balkana da svladaju nužne reforme kako bi mogle voditi pristupne pregovore. To nam je u interesu.

FAZ: Još 2003. tadašnji je hrvatski predsjednik Stipe Mesić zajedno s predsjednicima još nekih zemalja regije predložio da se i zemljama kandidatkinjama omogući pristup sredstvima iz strukturnih fondova Europske unije ako se za to kvalificiraju provedbom reformi. Podržava li Hrvatska tu ideju?

To bi mogla biti ideja, ali trebalo bi provjeriti postoji li za to dovoljna politička potpora i kako bi na to reagirale druge članice Europske unije, a posebno jer će Velika Britanija uskoro prestati biti neto platitelj. Kohezijska politika neupitno je vrlo važna za Europu.

FAZ: Bi li bilo zamislivo da se balkanskim državama podastru ponude koje bi bile ispod praga punopravnog članstva, primjerice pristup Europskom gospodarskom prostoru, u kojem sudjeluju i druge nečlanice Europske unije poput Norveške i Islanda?

Ta mi je ideja poznata, ali bojim se da bi takav prijedlog u zemljama regije bio pogrešno shvaćen. Ako pristupni proces bude zamijenjen posve drukčijim procesom, u kojem članstvo u Europskoj uniji kao perspektiva više ne bi igralo ulogu, ne znam kako bi zemlje na to reagirale. Slutim da to ne bi naišlo na dobar odjek. Mi živimo u neposrednom susjedstvu zapadnog Balkana, raspolažemo ekspertizom i iskustvima i zato ćemo poduzeti sve kako bismo objasnili našim partnerima u Europskoj uniji zašto su pristupni pregovori važni za regiju. I prije smo u Europskoj uniji imali različite procjene i duboke rasprave o važnim temama. Ali na kraju bi Francuska uvijek bila ključan zagovornik uspješnog nastavka procesa europskog ujedinjenja. To će nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a biti još važnije jer će tada Njemačka i Francuska imati još veću odgovornost.

Fenix-magazin/MD/FAZ.net

 

 

 

 

 

 

 

 

Pogledajte drugo

U SREDIŠTU RIJEKE: Održan Hod za slobodu

Više stotina građanki i građana prošlo je u petak središtem Rijeke u prosvjednoj povorci Hod …