Njemački institut za normizaciju (Deutsches Institut für Normung – DIN) uveo je još 2022. godine novu tablicu za slovkanje, no većina Nijemaca i dalje koristi staru verziju.
Kada Nijemci telefonski komuniciraju s osiguranjem ili državnim uredima, sve još uvijek zvuči poznato:
„Maier, M kao Martha, A kao Anton, I kao Ida, E kao Emil, R kao Richard.“
To što milijuni ljudi i dalje rade svakodnevno, zapravo više nije u skladu s pravilima. Od svibnja 2022. vrijedi nova, potpuno izmijenjena tablica slovkanja u kojoj se više ne kaže „A kao Anton“, nego „A kao Aachen“.
Nova pravila: od osobnih imena do naziva njemačkih gradova
Prema novoj normi DIN 5009, Njemačka je napustila praksu korištenja vlastitih imena i prešla na nazive gradova. Slovkanje sada slijedi logiku registarskih oznaka: od Aachena preko Berlina i Cottbusa do Zwickaua. Ideja je da poznati gradovi budu lakši za razumijevanje – primjerice, „F kao Frankfurt“, „H kao Hamburg“, „M kao München“ zvuče prirodnije i jasnije od starih osobnih imena.
Povijesni razlog promjene: tragovi nacističke ideologije
Iako promjena na prvi pogled djeluje tehnički, ona zapravo ispravlja povijesnu nepravdu. Stara tablica slovkanja nosila je tragove nacističke ideologije. Godine 1934. nacističke su vlasti iz tablice izbacile sva imena koja su smatrali židovskima.
Tako je, primjerice, „D kao David“ zamijenjeno s „D kao Dora“, a „S kao Samuel“ s „S kao Siegfried“.
Nakon Drugog svjetskog rata napravljene su samo površne izmjene – imena poput David, Nathan ili Jakob nikada se nisu vratila. Nijemci su desetljećima nesvjesno koristili tablicu koja je djelomično oblikovana pod utjecajem nacističke ideologije.
Na tu povijesnu pozadinu prvi je ozbiljno ukazao Dr. Michael Blume, povjerenik za borbu protiv antisemitizma u Baden-Württembergu. Njegova je inicijativa potaknula DIN da potpuno reformira sustav slovkanja – i tako prekine s opterećenim nasljeđem. Osim povijesne korekcije, nova tablica uklanja i spolnu neravnotežu: stara je sadržavala 16 muških i samo 6 ženskih imena.
Problemi u praksi: ljudi i dalje koriste staro
Unatoč službenom uvođenju prije više od dvije godine, nova se pravila u praksi slabo primjenjuju. Većina građana uopće ne zna da se sustav promijenio i automatski koristi stare izraze poput „T kao Theodor“ umjesto „T kao Tübingen“.
Policija, vatrogasci i hitne službe ionako imaju vlastite sustave slovkanja i nisu obvezni pridržavati se norme DIN. Mnoge tvrtke također izbjegavaju promjenu jer bi ona zahtijevala dodatnu obuku i prilagodbu.
Pogled u svijet: međunarodni standardi poput NATO-ovog alfabeta
Na međunarodnim aerodromima, primjerice, komunikacija je kristalno jasna:
„Delta 4-7-2, cleared for takeoff runway 2-5 left.“
Bez obzira na to dolazi li pilot iz Tokija, São Paula ili Stockholma – svi se razumiju.
Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) još je 1950-ih uvela univerzalni NATO-alfabet (Alpha, Bravo, Charlie, Delta…), koji je trebao spriječiti nesporazume s mogućim tragičnim posljedicama. Riječi su odabrane tako da zvuče jasno i prepoznatljivo u što većem broju jezika – od engleskog do arapskog. Taj je sustav kasnije preuzelo i vojno zrakoplovstvo.
Nova njemačka tablica slovkanja iz 2022. godine zamijenila je osobna imena nazivima gradova kako bi:
ispravila povijesne nepravde i antisemitističke utjecaje iz nacističkog razdoblja,
uklonila spolnu neravnotežu,
stvorila jednostavniji i suvremeniji sustav.
Unatoč tome, većina ljudi i dalje koristi staru verziju jer im je poznatija i jednostavnija.
Fenix-magazin/DP/MMD
