Sastanak procesa Brdo-Brijuni u ponedjeljak u Skoplju, za razliku od zadnja dva, održan je u pozitivnoj i konstruktivnoj atmosferi, naglasili su supredsjedatelji inicijative i makedonski domaćin, dodajući da su ove godine na dnevni red stavljene teme “koje nas više spajaju nego razdvajaju”.
“Danas je atmosfera na sastanku bila dobra, bolja nego barem zadnja dva puta. To je bilo primjetno i to je ohrabrujući znak – razgovaralo se o temama koje spajaju ili imaju takav potencijal, a o onima drugima nije jer je iskustvo pokazalo da je to kontraprodukvitno ili pak štetno”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar i predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim.
Milanović i Pirc Musar supredsjedatelji su inicijative Brdo-Brijuni pokrenute 2013. s ciljem pomoći zemljama zapadnog Balkana u približavanju Europskoj uniji i stabilizaciji stanja. Domaćin ovogodišnjeg sastanka je sjevernomakedonski predsjednik, a na njemu su sudjelovali i čelnici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova i svo troje članova Predsjedništva BiH.
“Možemo pomoći – tu mislim na Hrvatsku i Sloveniju – da se ovaj dio Europe integrira u EU i da filozofija odugovlačenja i otezanja” više ne traje predugo, naglasio je Milanović, istaknuvši kao “neobjašnjivo” da je Ukrajina prošle godine dobila status kandidata prije BiH.
Svo troje čelnika na press konferenciji istaknuli su kao važnu činjenicu da je ovogodišnji sastanak iznjedrio završnu deklaraciju.
Zbog prepirki i neslaganja na prošlogodišnjem samitu ona nije usvojena, dok je na onom godinu prije toga prihvaćen tek kompromisni tekst završne izjave.
Pirc Musar je rekla da je ove godine uz deklaraciju usvojen i akcijski plan koji uključuje ideju o ukidanju roaminga za države zapadnog Balkana i pridruživanje zapadnobalkanskih zemalja europskom mehanizmu za pomoć kod prirodnih nepogoda.
Pritom je zahvalila svim zemljama zapadnog Balkana, uz već ranije zahvale Hrvatskoj, koje su pomogle Sloveniji kod katastrofalnih poplava u kolovozu.
Troje predsjednika potvrdili su na press konferenciji da će se inicijativa Brdo-Brijuni nastaviti, a Milanović je naglasio da je ona “jedini proces nad kojim postoji regionalno vlasništvo, nema nikakvih mentora, komisije, drugih članica EU-a.
“Na sastancima Brdo-Brijuni ranijih godina gostovali su promotori ili mentori, to mi se nije previše dopadalo, ne vidim potrebe za tim”.
Od 2013. do 2019. na skupovima Brdo-Brijuni sudjelovali su kao gosti i državnici poput bivšeg francuskog predsjednika Francois Hollandea, bivše njemačke kancelarke Angele Merkel ili tadašnjeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena.
Godine 2021. bio je najavljen Emmanuel Macron, ali je taj posjet bio otkazan zbog njegovih drugih obveza pa se najavljivao za neki od budućih samita. Međutim ni lani ni ove godine počasnih gostiju na skupu nema.
Pirc Musar je rekla da je zadovoljna što je inicirala da se na dnevni red ovogodišnjeg sastanka stavi i pitanje klimatskih promjena i egzodusa mladih.
“Ovaj puta željela sam da se na dnevni red stave teme koje nas ne razdvajaju nego nas spajaju”, kazala je.
Iako je i na ovom skupu zajednička nit inicijative bila približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, što je bio i njezin inicijalni cilj, čelnici su se osvrnuli i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana.
Pendarovski je naglasio da će “ekstremne vremenske prilike biti sve jače i češće i zato je to bila važna tema na ovom sastanku”. Radi se o “utrci s vremenom”, naglasio je.
“Najveći izazov regije je pak odlazak mladih, ako to ne smanjimo određenim politikama imat ćemo goru budućnost od one koju možemo anticipirati. Trebamo stvoriti uvjete da oni ostanu i realiziraju potencijale u svojim zemljama”, dodao je.
Na pitanje je li za države zapadnog Balkana važnije da se riješe bilateralna pitanja – međusobna ili s članicama Unije – od ispunjavanja kriterija, Pendarovski je kazao da postoji “ozbiljni disbalans”, misleći pritom na činjenicu da se Sjevernoj Makedoniji postavljaju bilateralne prepreke već godinama gdje je najprije zbog grčkih zahtjeva mijenjala ime, a potom se pojavila Bugarska koja spori identitet makedonskog jezika i makedonske manjine.
Kada se radi o odnosima s EU-om, Srbija i Crna Gora vode pregovore ali prilično sporo, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile 2022., BiH je prošle godine dobila status kandidata, a Kosovo potencijalnog kandidata.
Fenix-magazin/MV/Hina
