Predsjednik Republike Zoran Milanović u srijedu je, nakon obilaska Majskih Poljana gdje je u potresu poginulo petoro ljudi, izrazio sućut obiteljima, zahvalio svima koji pomažu te je poručio: “Ljudi moraju znati da smo uz njih”.
Dokle god nam ne treba široka međunarodna pomoć znači da je nevolja u granicama normale na koju smo, nažalost, u Hrvatskoj navikli kao i na svaki puta novi početak, izjavio je Milanović novinarima u Majskim Poljanama pokraj Gline.
Majske Poljane i Strašnik su, kazao je, opća mjesta čitave hrvatske povijesti, mala rubna mjesta koja su uvijek bila na prvoj crti stradanja u ratovima i elementarnim nepogodama, koja su se uvijek hrabro i motivirano nakon toga dizala, gradila i borila se.
“U ovom trenutku moraju znati da smo uz njih i da smo u ovakvim situacijama svi zajedno s jednakim pravom na novi početak”, poručio je predsjednik Republike dodavši kako je “nažalost, tih novih početaka u našoj povijesti bilo previše”.
“Ovdje je poginulo petoro ljudi, zla kob”, ustvrdio je Milanović zahvalivši svima koji se trude i rade na otklanjanju posljedica potresa. Odgovarajući na novinarski upit o Hrvatskoj vojsci, vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Milanović je ustvrdio kako radi najbolje što može, no da, nažalost, u Petrinji nema vode, ali da to vojska rješava cisternama.
Vojarna “Pukovnik Predrag Matanović” je obnovljena kao ogledna Hrvatske vojske, obišao sam je nekoliko puta kao premijer, rekao je Milanović zapitavši se: “Tko je mogao znati da će poslužiti u jednoj ovako teškoj priči”. Upitan kada bi država mogla pomoći, Milanović je odgovorio kako već čini sve što trenutno može, no da je to pitanje u nadležnosti Vlade i da pri tome ne misli prebacivati odgovornost, ali da nije korektno da daje tehničke odgovore.
“Ljudi su preplašeni i ogorčeni, osjećaju se nesigurno, kao i u Zagrebu u kojem se (sada) nije dogodilo ništa u usporedbi s potresom na ovom području, ali to je trauma proljetnog potresa u Zagrebu. Neki ljudi u Petrinji su jučer bili i bijesni i to prema svemu – okolnostima, sudbini i osjećaju – manje ili više opravdanom – da su ostavljeni i zaboravljeni. To su situacije u kojima kada vam se i netko osobno obraća trebate mirno proći, slegnuti ramenima i pokušati pomoći”, rekao je Milanović.
Majka i otac su, podsjetio je, jučer ostali bez djeteta na koji se srušio zid novoobnovljene kuće. “Ljudi su izvan sebe, što drugo očekivati”, pitao je Milanović.
Pomoć će se prikupiti vrlo brzo
Na upit o pomoći drugih zemalja, Milanović je rekao kako će se pomoć prikupiti vrlo brzo te da to nije problem, a napomenuo je i kako mu je primjerice albanski premijer rekao da je Albanija dala 250.000 eura, jer više nemaju, “iako ni to nije mali novac za takvu zemlju”.
Na novinarsko pitanje je li ovo situacija koja bi mogla potaknuti rješavanje nagomilanih problema Milanović je odgovorio kako bi bilo frazerski reći da je kriza uvijek prilika. “Ne dao ih Bog više – izginut ćemo od takvih prilika da se popravimo”, zaključio je.
Govoreći o Petrinji kroz povijest, rekao je kako je kao grad bio ambicioznije zamišljen od uloge koju danas ima i nekad je bio veći od Siska. Cijeli centar grada je mali spomenik, međutim Petrinja nakon Domovinskog rata traži svoju šansu i ljudi se osjećaju ostavljeno. To je uvijek bio moj dojam u Petrinji u koju sam često dolazio, rekao je predsjednik Republike.
Ovo je uvijek bio siromašan kraj, ustvrdio je dodavši međutim da “u usporedbi s nekim krajevima bivše države i ne tako siromašan”.
Ovdje se radilo i stvaralo, bilo je razvijeno stočarstvo, nikada nije bilo previše novaca. Ali kada se zbog potresa sruši kuća napravljena 80-tih godina prošlog stoljeća onda je to nesreća, a ne odgovornost neke vlade, ocijenio je.
Ne bi, rekao je, ni u koga upirao prstom ni optuživao. “Petoro ljudi je poginulo baš ovdje gdje je očito potres bio naročito jak. Potresi su kompliciraniji od cjepiva protiv covida i što ih, kao laik, više proučavam sve mi je manje jasno, nije čak najbitnija magnituda niti je najjače u epicentru nego se pomiče i postoje razni faktori”, rekao je.
Upitan o ukidanju propusnica među županijama te je li ih uopće trebalo uvoditi, Milanović je ponovio kako neće komentirati pojedine Vladine odluke, no da “opet može reći kako je pogrešno, ako postoji potreba, da se ljudska prava i slobode ograničavaju administrativnim odlukama”.
“Stožer civilne zaštite je tijelo koje za tu priliku nije ustrojeno dvotrećinskom većinom u Saboru. I ako godinu dana ljudima govori sad možeš, sad ne možeš, ustani, klekni, lezi, sad možeš izaći iz sela, sad ne možeš, to može trajati jedno popodne nakon svadbe, ali ne svaki vikend i godinu dana. Kad se to pretvori u stanje, onda se to zove izvanredno, ne ratno stanje i to nije napravljeno na ispravan način, neovisno što o tome govori Ustavni sud koji je političko tijelo”, rekao je Milanović. Podsjetio je da Ustavni sud može smijeniti i predsjednika Republike, ako krši Ustav “I to je politička prosudba, pa tako i ovo, po meni pogrešna. Ljudska prava u zemlji kao što je Hrvatska su za mene jako važna i po tome se u jugoistoščnoj Europi ističemo kao naprednija država. To su standardi koje ću braniti”, poručio je.
Ocijenio je i kako će obnova na Banovini biti teža od one u Gunji, jer je u pitanju druga vrsta štete. Ovo je gore nego poplava, jer ne prestaje i ljudi su izbezumljeni, zaključio je predsjednik Republike Milanović.
Fenix-magazin/MD/Hina
