Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poslao je u četvrtak Hrvatskom saboru prijedlog za izbor profesorice Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, priopćeno je iz Ureda predsjednika.
Kratko priopćenje stiglo je nakon višemjesečne javne polemike u vezi s izborom čelne osobe Vrhovnog suda, uglavnom između predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
Sessi u srpnju istječe mandat
Trenutnom predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi u srpnju istječe mandat, a Državno sudbeno vijeće (DSV) 15. siječnja pokrenulo je postupak izbora predsjednika i objavilo javni poziv. Na prijedlog predsjednika države, predsjednika Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor na četiri godine, a nitko na tu dužnost ne može biti biran više od dva puta.
Sessa je izabran po prijašnjem zakonu koji nije predviđao javni poziv. Zakonskim izmjenama iz 2018. uređeno je da DSV raspisuje javni poziv za mjesto predsjednika Vrhovnog suda. Zakon ne propisuje što se događa ako predsjednik ne predloži nikoga, a tumačenja su podijelila stručnjake.
Na prvi poziv pristigle su tri kandidature, uključujući i Sessina, a ubrzo nakon toga je Milanović, sredinom veljače, izjavio kako neće podržati niti jednog od troje kandidata i da će predložiti osobu koja je “prihvatljiva i vladajućoj većini i opoziciji”. Tada je prigovorio i što je prije četiri godine Sessa izabran “u zadnjoj minuti zato što je predsjednica imala svog kandidata koji je bio neprihvatljiv Plenkoviću”.
Plenković je nakon nekoliko dana rekao da mu se logičnim čini “da se poštuju zakoni koje smo donijeli”, a sličnog su mišljenja, uz ostale, bili i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Milanović je početkom ožujka najavio kako će predložiti predstojnicu Katedre za kazneno-procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlatu Đurđević, ocijenivši da ona “nije dio klike koja ne dopušta promjene”, a Plenković ustvrdio kako je sve osim poštivanja zakona politiziranje.
Raspisan drugi javni poziv, premijer i Predsjednik ne mijenjaju mišljenje
Ustavni sud je krajem ožujka zaključio da predsjednik Republike za predsjednika Vrhovnog suda može predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv DSV-a te da se time ne ograničava ustavno pravo da predsjednik države predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda.
Milanović je potom poručio da Đurđević ostaje njegov izbor, a Plenković je upozorio kako je ona pristala biti dio protuzakonite procedure te da zbog toga ne može biti kandidatkinja za najviše pravosudno tijelo.
DSV je potvrdio da je zaprimio dopis Ureda predsjednika RH i najavio raspisivanje novog javnog poziva krajem ožujka, a Đurđević je potvrdila da će se sada javiti na javni poziv. Ocijenila je kako je to što je prethodno prihvatila Predsjednikovu kandidaturu ne diskvalificira od sudjelovanja u postupku izbora.
Na novi javni poziv DSV-a stiglo je pet prijava, među kojima nije bio aktualni predsjednik Sessa. Opća sjednica Vrhovnog suda u svibnju nije dala pozitivno mišljenje ni za jednog od petero kandidata, a i saborski Odbor za pravosuđe u lipnju također nije podržao većinom glasova ni jednog kandidata za čelnu osobu Vrhovnog suda.
Đurđević je krajem svibnja izjavila da se neće javljati na novi javni poziv ako je Sabor ne izabere na tu dužnost jer, kako je rekla, nema potrebu dalje sudjelovati u političkim procesima.
Aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi mandat istječe u srpnju, a ako Sabor do tada ne izabere novog čelnika najvišeg suda tu dužnost privremeno će obnašati zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela.
Fenix-magazin/SIM/Hina
