Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak na zajedničkim izjavama s bugarskim kolegom Rumenom Radevom da je drska uvreda prema zemljama poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije govoriti da je Ukrajina najbliže članstvu u EU, dok je za spor Sofije i Skoplja rekao da je to njihovo unutarnje pitanje.
“Meni je sve izglednije da je taj cinizam i bezobrazluk određenih europskih struktura nezaustavljiv. Ti ljudi kao da su opsjednuti Ukrajinom i kao da im je to način da ostanu na vlasti. Ukrajina je zemlja u ratu bez jasno definiranog teritorija, koja se nije u stanju sama financirati. Reći da je Ukrajina bliže članstvu u EU nego Crna Gora ili Makedonija je drska uvreda prema tim državama. To je nepošteno i nije ljudski, mi tu zemlju upropaštavamo”, rekao je Milanović u ponedjeljak na Pantovčaku.
Radev smatra da “ne bi bio dobar signal državama zapadnog Balkana ako se Ukrajini da prioritet zbog geopolitičkih okolnosti, bez ispunjavanja kriterija i reformi potrebnih za članstvo”.
Isto misli i za Sjevernu Makedoniju te negira da Sofija blokira Skoplje da uđe u blok.
Sjeverna Makedonija se prvo sporila s Grčkom zbog imena, a sada joj prepreku stvara i Bugarska.
“Bugarska ne blokira Sjevernu Makedoniju na njenom putu prema članstvu u EU. Ona sama sebe blokira jer ne želi ispuniti Kopenhaške kriterije za članstvo”, poglavito one koji se tiču diskriminacije i ljudskih prava, rekao je Radev.
Bugarski predsjednik rekao je da Sofija već tri godine godine čeka da Skoplje “usvoji jedan jedini uvjet”, a to je uvrštenje bugarske manjine u ustav Sjeverne Makedonije. Radev je rekao da njegova zemlja pristupa “dobronamjerno” svom susjedu. “Nemamo nikakve dopunske uvjete osim onih koji su dogovoreni. Želimo da se ispuni ono što je dogovoreno”, rekao je u Zagrebu 62-godišnji bivši general i bugarski predsjednik od 2017., koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj.
“Država je država i jadna je ako sama misli da ne može funkcionirati izvan Europske unije. A Sjeverna Makedonija nije jadna”, rekao je hrvatski predsjednik, dodavši da je to unutarnje pitanje Bugarske i Sjeverne Makedonije, iako priznaje da je nekoć bio na strani Skoplja. Milanović je u svibnju ove godine bio u posjetu Sjevernoj Makedoniji gdje je poručio da “ne budu žrtve bilo kakve ucjene ili iznude kada je u pitanju članstvo u EU”.
Milanović je istaknuo da se više neće dovoditi u poziciju da “žali” neku zemlju što nije u Uniji. “Postoji život i mimo EU. Evo Bugarska i Hrvatska su doživjele rast razmjene, a Bugari još uvijek nemaju euro. Što to znači? Kad uđu u eurozonu da će razmjena narasti za još 100 posto? Nema razloga da tako nešto očekujemo. Ako i naraste, to vjerojatno neće biti zbog eura, nego zbog strukture ponude, interesa, nečega što nadmašuje birokratske odluke o zajedničkoj valuti”, rekao je hrvatski predsjednik.
Zaključno govoreći o proširenju EU-a, Milanović je rekao da je Hrvatska “morala ispuniti više kriterija nego itko” na svom putu da postane članica te da zbog toga nema ni ogorčenosti ni ljutnje, ali smatra da je “realnost” da će neke zemlje zapadnog Balkana potencijalno ući u blok “slabije pripremljene nego Hrvatska”, dodavši da ne misli da to vrijedi i za Ukrajinu i da toj zemlji “treba pomoći da opstane”.
“To ne govorim da bilo kome napakostim. Nego da pokušavamo razgovarati realno”, rekao je Milanović.
Milanović je rekao i da će Ukrajina “ući u EU što god o tome mislio ja ili (premijer Andrej) Plenković”, dodavši da su tu zemlju “raskomadali Rusi, a onda i mi (Europa)”.
Posjet bugarskog predsjednika Hrvatskoj samo je jedan u nizu susreta Radeva i Milanovića proteklih godina.
Hrvatski predsjednik sudjelovao je u travnju u Sofiji na vrhu “Aqaba procesa” na poziv Radeva, a fokus razgovora je ove godine bio na sigurnosti u jugoistočnoj Europi. U službenom posjetu Sofiji bio je u svibnju 2023.
Ta tema bila je na dnevnom redu i današnjeg posjeta. “Bugarska i Hrvatska potvrdile su se kao važan faktor sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe”, rekao je Radev u Zagrebu.
Bugarska bi s prvim danom iduće godine trebala postati nova članica eurozone, a njezine građane zabrinjava hoće li biti značajnijih poskupljenja. Radev je rekao da će Bugarska proučiti iskustvo Hrvatske, članice eurozone od 2023. godine, kako bi suzbila negativne posljedice za svoje građane.
Radev će se danas sastati i s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, položit će vijenac kod Spomenika domovini i susresti se s predstavnicima bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Bugarski predsjednik će drugog dana službenog posjeta položiti vijenac u Vukovaru na bugarskom vojnom groblju, kod spomen obilježja poginulim bugarskim vojnicima s kraja Drugog svjetskog rata te će odati počast žrtvama Vukovara polaganjem vijenca ispred Spomen obilježja žrtvama Domovinskog rata na Memorijalnom groblju.
Fenix-magazin/MMD/Hina
