Kako i koliko nedostaje Domovina, obitelj, prijatelji, rodni kraj, bokun zemlje, školj… najbolje znaju hrvatski iseljenici, najviše oni koji su davno kupili kartu u jednom smjeru i godinama se vraćaju, ali nikad ne ostaju.
Upravo ti osjećaji pretočeni su u stihove nove knjige koja je ovih dana ugledala svjetlo dana, 23. zbirke pjesama Hrvatske iseljeničke lirike New York, pod naslovom „Paški troplet u stihovima“.
Knjiga okuplja pjesnike iz hrvatskog iseljeništva s pet kontinenata, koji i dalje s ljubavlju pišu na svom jeziku, noseći domovinu u srcu, gdje god se nalazili.
Što znači Troplet
Naziv „Paški troplet“ nije odabran slučajno i nosi duboko simbolično značenje iz dva ključna razloga. Troplet je jedan od najstarijih hrvatskih simbola. Snažan izraz crkvenog i narodnog identiteta. Upravo vjeru i pripadnost svom narodu, Hrvati u tuđini s posebnom strašću i ustrajnošću čuvaju, osobito onda kada su fizički daleko od svog doma.
„Paški “ u naslovu knjige pak nosi važnu vremensku i prostornu odrednicu. Upravo je u gradu Pagu, biseru hrvatskog Jadrana poznatom po čipki, soli i bogatoj kulturno-povijesnoj baštini, gradu Bartula Kašića hrvatskog isusovca, leksikografa, jezikoslovaca, pisaca i prevoditelja, koji je najpoznatiji kao autor prve hrvatske gramatike, tijekom ljeta 2024. godine održana svečana pjesnička večer u sklopu 23. Susreta pjesnika Hrvatske iseljeničke lirike New York (HIL-NY).
Večer se održala u veličanstvenom Kneževom dvoru, povijesnoj građevini iz 15. stoljeća, smještenoj u samom srcu starog grada Paga. U tom simboličnom prostoru, nekadašnjem sjedištu paških knezova, pjesnici iz hrvatskog iseljeništva, iz svih krajeva svijeta. okupili su se kako bi, okruženi poviješću, čitali stihove ispunjene ljubavlju prema jeziku, narodu i zavičaju. Večer je bila prožeta emocijama, sjećanjima i snažnom nostalgijom. Okupljeni su pjesmom slavili bogatstvo hrvatske riječi, razmjenjivali iskustva i ponovno potvrdili koliko je važna uloga poezije u očuvanju identiteta izvan domovine. Njihove pjesme uvrštene su u „Paški troplet“ Hrvatske iseljeničke lirike New York. Zbirka je izašla u nakladi Sveučilišta Zadar, uredila ju je Nada Pupačić, a recenziju potpisuje hrvatski književnik prof. Vlatko Majić, koji je predstavio i osam novih pjesnika uključenih u ovu knjigu, te hrvatski književni kritičar, teoretičar i autor Tin Lemac.
Različiti izrazi, tonovi i poetika
Iz godine u godinu ljudi se sve više otuđuju od jezika, korijena i zavičajnog duha. Upravo je zbog toga „Paški troplet“ Hrvatske iseljeničke lirike već dvadeset i pet godina uporno i dostojanstveno njeguje vezu između iseljene i domovinske Hrvatske. Kulturni projekt, koji iz godine u godinu živi u drugom gradu, a prostire se preko pet kontinenata, svjedoči o snazi riječi, o snazi pripadnosti i o neuništivoj čežnji za domom, jezikom i identitetom. Okuplja pjesnike, glazbenike, likovne umjetnike i druge stvaratelje iz cijeloga svijeta, koji svojim radom ne samo da održavaju, već i osnažuju hrvatski kulturni identitet u iseljeništvu. Pjesnici, u punom smislu riječi, su čuvari duhovne povezanosti, pjesnički rečeno, svjetionik koji svijetli Hrvatima ma gdje bili, podsjećajući ih da nisu sami i da nisu zaboravljeni.
Prošlogodišnji susret u Pagu, gradu s dubokim povijesnim i jezičnim korijenima, imao je posebnu simboliku. Upravo iz ovog kraja potekao je Bartul Kašić, otac prve hrvatske gramatike, koji je 1604. godine u Rimu objavio djelo Institutionum linguae illyricae libri duo. Njegovo djelo, napisano na latinskom je kulturni temelj za sve kasnije jezikoslovce. U toj povijesnoj liniji, današnji pjesnici koji su se okupili prošle godine u Pagu mogu se smatrati njegovim nasljednicima, oni koji ne samo da govore hrvatski, nego ga stvaraju, obnavljaju i obogaćuju.
Sedmero pjesnika predstavljenih na prošlogodišnjem susretu u ovoj knjizi donose različite izraze, tonove i poetike, ali ih povezuje jedna snažna crta, vjernost jeziku i duhovnoj matici naroda.
Stvaralaštvo nije samo puka estetika
„Svestrana toplina riječi i glazbe (Jašek) kroči u tajnosti intimnosti i ljubavi (Dokoza), a čarolija leksičkih napitaka (Bijuklić) u sonetima se vjenčava biljem i ljubavnim obiljem (Stanić Rašin). Moć i igra riječi (Hold) su ukorijenjenost u pitominu zavičaja (Klabučar Gros), dok je luč za tinjanje smisla (Mateša) nužna u ovom dehumaniziranom svijetu mraka i straha“, piše na službenoj stranici Zadarskog sveučilišta.
Ističe se kako ovi pjesnici nisu samo predstavnici hrvatske riječi u svijetu, oni su njezini svjedoci i čuvari. Njihovo stvaralaštvo nadilazi puku estetiku; ono je čin otpora zaboravu, otuđenju i šutnji. Njihove riječi dišu život, emociju, sjećanje i nadu. Susreti Hrvatske iseljeničke lirike zato nisu samo kulturni događaj, oni su svojevrsno hodočašće jeziku, srcu i pripadnosti. U njima se očituje živa Hrvatska, ona koja ne poznaje granice, koja pjeva u Buenos Airesu, piše u Sydneyju, slika u New Yorku i recitira u Parizu. To je Hrvatska koja je i dom i čežnja, i riječ i tišina, i sadašnjost i povijest.
– Pag, u ovom kontekstu, nije bio slučajan odabir, njegova kulturna dubina i jezična važnost učinili su ga idealnim mjestom susreta stvaralaca koji su, poput Kašića, svjesni da je jezik više od riječi, on je identitet, domovina i duhovna sigurnost, rekao je Mijo Bijkulić, jedan od organizatora susreta u Pagu.
Snaga riječi koja nadilazi granice
Hrvatska iseljenička lirika New York ove je godine obilježila 25 godina svojeg postojanja u New Yorku, a jubilarni susreti održani su u Pagu, kolijevci jezične i kulturne baštine. Kako ističe književnik i organizator Mijo Bijuklić, riječ je o kulturnoj inicijativi koja je 2000. godine započela svoje putovanje iz New Yorka, a do danas je obišla gotovo sve dijelove svijeta u kojima žive i djeluju hrvatski iseljenici.
– Kao i prvog dana, s jednakom ljubavlju i predanošću nastavit ćemo čuvati i slaviti hrvatsku riječ i vjeru, temelje našeg identiteta i duhovne povezanosti, poručuje Bijuklić.
Posebnu zahvalnost uputio je osnivačici i voditeljici manifestacije Nadi Pupačić, istaknuvši njezinu dugogodišnju ustrajnost i inspirativno vodstvo, koje i dalje okuplja Hrvate s pet kontinenata oko zajedničke kulturne baštine. Pupačić je ujedno predstavila i novu zbirku Lirike, još jedno u nizu vrijednih svjedočanstava o snazi hrvatske riječi u iseljeništvu.
Bijuklić je zahvalio i brojnim institucijama i pojedincima koji su doprinijeli uspješnoj organizaciji 23. susreta Lirike: Sveučilištu u Zadru i prof. dr. Josipu Faričiću na svesrdnoj podršci, Gradu Pagu i gradonačelniku Stipi Žuniću na gostoprimstvu, te Vesni Karavanić, direktorici Turističke zajednice Grada Paga, na organizacijskoj pomoći.
Zahvale su upućene i medijima, odnosno urednici Fenix-magazina Marijani Dokoza, Mireli Vučko i HRT-u, na kontinuiranoj podršci i praćenju rada Lirike, kao i duhovnim pratiteljima don Boži Barišiću i don Dariju Tičiću. Uspjehu susreta doprinijeli su i prof. Igor Paro, profesori Zoran i Marko Jašek, Dubrovački kavaljeri, klape Peružini i Sol, te Ivana Bačić Serdarević koja je s velikom profesionalnošću vodila cijeli program.
Bijkulić se zahvalio i Asji I Enesu Kišević, prof. Vlatko Maijić te prof. Luka Budak, čija je nazočnost dala dodatnu snagu i simboličku vrijednost događanju.
– Bez donatora ovaj susret ne bi bio moguć. Zahvaljujem od srca Ivi Usmiani, Eduardu Maržiću i Antoniju Lorencu, kao i svim dragim i dobrim ljudima koji su se potrudili da ovi naši susreti budu uspješni, dostojanstveni i nezaboravni, rekao je Bijuklić.
U svojoj zahvali, osvrnuo se i na novu zbirku Paški troplet u stihovima, istaknuvši kako je riječ o „zbirci života, uspomena, tuge i nade, zbirci mostova koji povezuju tuđinu i Domovinu, svojevrsnom svjedočanstvu da hrvatska riječ i dalje snažno živi i diše izvan granica Hrvatske“.
Na kraju, Bijuklić je najavio kako će uskoro biti utvrđen i termin idućih susreta, o čemu će svi sudionici biti pravodobno obaviješteni putem elektroničke pošte.
– Do tada, čuvajmo riječ, vjeru i jedni druge, poručio je.
Fenix-magazin/MD/Zvonko Bosnić
