Nedavno je (od 2.10 do 5.10, 2025. godine, u Crikvenici održan Međunarodni VI. znanstveni i stručni skup: Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora u organizaciji Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, udruge Morski obrazovni centar Pula, Aquariuma Pula i Instituta Ruđer Bošković.
Visoki pokrovitelj Skupa i ove godine, po četvrti put bio je Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, a kao drugi pokrovitelji bili su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Primorsko-goranska županija.
Interdisciplinarnost Skupa
U najavi Skupa naglašena je “važnost interdisciplinarne suradnje u razmatranju ranjivosti morskih ekosustava i mogućih prilagodbi brzini klimatskih promjena”. Interdisciplinarnost je karakteristika ovog Skupa od početka održavanja jer problem kao i rješenja sagledava sveobuhvatno s različitih aspekata; prirodno znanstvenih, humanističkih, ekonomskih, tehničkih, pravnih, edukacijskih, kao i obrambeno sigurnosnih.
Interdisciplinarnost se ogleda i u tome što su redovno među suorganizatorima Skupa, pored prirodno znanstvenih institucija i institucije kao što su Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hrvatski veterinarski institut Zagreb, a ove godine i Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ .
U svečanim pozdravnom govoru dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, predstavnica Instituta Ruđer Bošković i predsjedavajuća Znanstvenog odbora ovogodišnjeg Skupa, između ostalog je kazala:
“Tema koja nas okuplja od iznimnog je značaja jer ne utječe samo na akademsku zajednicu nego i na šire društvo. Ovdje se stvaraju ideje koje mogu oblikovati našu budućnost…Ovaj Skup nije samo niz predavanja i rasprava, on je prilika da se povežu discipline, generacije i perspektive.”
Prof. dr. sc. Tomislav Šarić, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, u svom pozdravnom govoru istaknuo je kako je održavanje ovakvih skupova o zaštiti morskih ekosustava Jadranskog mora rijetkost, izv. prof. dr. sc. Mladen Bulić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pohvalio je interdisciplinarnost Skupa, a prof. dr. sc. Lado Kranjčević, dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci doprinos zaštiti mora.
Prof. dr. sc. Dragan Mišetić, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ , u pozdravnom govoru kratko se osvrnuo na globalnu sigurnost i sigurnosne izazove i u tom kontekstu istaknuo važnost ekologije.
Skup je otvorila Ivona Matošić Gašparović, gradonačelnica Grada Crikvenice, koji je bio glavni partner organizacije Skupa.
Jadransko more je izvor života
“Jadransko more je izvor života”, rekla je dr. sc. Milena Mičić, direktorica Aquariuma Pula d.o.o u svom pozdravnom govoru. Problem je što se taj izvor može lako iscrpiti a negativne naznake su već vidljive što se može odraziti na život svih onih koji žive od Jadrana i njegovih blagodati a potencijalno može ugroziti i trenutačno glavnu hrvatsku industrijsku granu, turizam.
Kroz redovita istraživanja, znanstvenici upućuju na promjene u biodiverzitetu, širenje invazivnih i to posebno termofilnih vrsta, širenje patogenih organizama što u konačnici može ugroziti i riblji fond. Stoga je važno integralno upravljanje obalnim područjem u Hrvatskoj na što je upozorila Lidija Runko Luttenberger s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
U širokom spektru tema izloženih kroz 43 usmena i 20 posterskih priopćenja možda je najalarmantnije to što je u dubokim slojevima južnog Jadranu, zadnjih petnaest godine evidentiran trend rasta temperature i saliniteta, kako je izvijestio dr. Ivica Vilibić, što može dovesti do promjene u strujanjima u Jadranu.
Zanimljivo je da je i u hladnomorskoj jami na otoku Veli Garmenjak kako je pokazao mag. biologije Donat, Petricioli, došlo,do rasta temperature što je utjecalo na nestanak 2000. godine otkrivene spužve, iako je u ovakvim jamama obično trajno niska temperatura.
Plankton i njegova ugroženost
Jadransko more kao izvor hrane i njegovu ugroženost tematizirano je kroz više priopćenja, s posebnim osvrtom na utjecaj ekstremnih klimatskih pojava na fitoplankton, i time na stabilnost hranidbene mreže u sjevernom Jadranu i dolazak novih, alohtonih vrsta zooplanktona u južni Jadran.
U posljednjih 30 godina u Jadranu je zabilježeno više od 20 novih vrsta zooplanktona, Poremećaji vezani za fitoplankton mogu biti izuzetno alarmantni jer je on prvi u lancu ishrane tako što proizvodi organske tvari i time omogućuje hranu za zooplankton i druge morske organizme a tako indirektno i hranu za čovjeka.Dr.sc. Rade Garić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku u svom priopćenju upozorio je i na nedovoljan broj znanstvenika u Hrvatskoj za sustavno praćenje promjena u zooplanktonskoj zajednici i kako za sada djeluju samo znanstvenici u Dubrovniku i dva znanstvenika u Splitu.
Zagrijavanje Jadrana utječe ne samo na dolazak stranih, većinom invazivnih vrsta iz Tihog i Indijskog oceana nego i na migracije domaćih vrsta. Tako je riba luc, poznata kao mala tuna, iz srednjeg i južnog Jadrana proširila se i na sjeverni Jadran, a kako se hrani sitnom plavom ribom može utjecati, uz ribolov, na njeno smanjenje. Dobra vijest vezana za luca je da bi se mogao koristiti u gospodarskom ribolovu.
Također, vezano za sjeverni Jadran primijećeno je u periodu istraživanje od 2016. do 2018. godine, unatoč dobrim uvjetima za rast, smanjen broj inćuna, sitne plave ribe a kao uzrok se pretpostavlja, iako nije utvrđen, jedna vrsta meduze (Mnemoiopsis leidy) koja je u Jadran vjerojatno stigla balastnim vodama.
Mediteranska dagnja, nezaobilazna u gastronomskoj ponudi na Jadranu, također je izložena klimatskim pojavama, a u Malostonskom zaljevu i nekontroliranom rastu turizma. Međutim sve više se proizvodi u recirkulacijskim akvatičnim sustavima odnosno u kontroliranim uvjetima što se smatra sigurnom proizvodnjom. Zanimljiva su provedena istraživanja na optimizaciji unosa hrane u te sustave kako bi se povećala kvaliteta i prirast ove školjke.
Za proizvodnju u kontroliranim uvjetima, razmatra se i riba salpa čije se odrasle jedinke hrane biljnom hranom što bi moglo smanjiti troškove uzgoja, ali istraživanja su tek u početnoj fazi.
Koraljni grebeni
Na prošlogodišnjem Petom skupu u Zadru bilo je porazno čuti kako je zbog zagrijavanja mora nestalo do sedamdeset posto biomase crvenih koralja (crvena gorgonija) na istraživanim područjima, a ove godine bilo je ugodno čuti kako su otkriveni do sada nepoznati grebeni koje su formirali koralji pod nazivom Cladocora caespitosa na ušću Cetine na području Omiša, na dubini ispod 24,6 do 8 metara kao i o istraživanjima kolonija Cladocora caespitosa na području otoka Iža na rtu Parda.
Ovi koralji su endemski u Sredozemnom moru i graditelji grebena i staništa su brojnih organizama što je posebno značajno, ali su izrazito osjetljivi na zagrijavanje mora, i druge ugroze kao što su invazivne vrste, zagađenje ili fizičko oštećenje. Postoji veliki apel da se zaštite.
Morski organizmi su izloženi i sve većoj količini mikroplastike koja se ugrađuje u njihova tkiva što je tema o kojoj se govori kontinuirano na ovom Skupu, nažalost još uvijek nema rješenja osim preporuka o skupljanju i zbrinjavanju plastičnog otpada i na taj način sprječavanju ulaska plastike u more. “Moderni otpad bez modernih rješenja”, bila je upečatljiva rečenica na Skupu.
Rogozničko jezero
Nekoliko priopćenja odnosilo se na istraživanja Rogozničkog jezera-Zmajeva oka, izuzetno zanimljivog prirodnog fenomena na obali Jadrana zbog njegovog povremenog naglog zamućenja uslijed nestanka kisika kada svi živi organizmi nestanu i onda nakon određenog vremena s razbistravanjem počnu se obnavljati (iako nikad potpuno) zbog čega ga je narod prozvao Zmajevim okom.
To jezero, povezano porama u stijenkama krša s morem, zanimljivo je i u kontekstu klimatskih pojava s obzirom na to da se intenzivno istražuje od 1991. g., kao ogledni primjer za promjene u moru.
Jedan cijeli blok predavanja odnosio se na izuzetno važne teme kao što su nasipavanje plaža, održivu izgradnju i prilagodbu luka u kontekstu klimatskih pojava, i razvoj turističke infrastrukture na pomorskom dobru u kontekstu klimatskih pojava te o obalnom javnom prijevozu kao potencijalu za održivu mobilnost npr. Riječkog zaljeva.
Zanimljive su i vrijedne teme o inovacijama na području tehnike kao što su autonomni senzorski čvorovi za praćenje stanja mora ili pronalasci na području mehano – kemije u smislu potencijalnog korištenja biootpada od rakova, npr. invazivne vrste plavog raka.
Edukacija o oceanskoj znanosti
Edukacija o oceanskoj znanosti, moru i njegovoj važnosti, ugroženosti i zaštiti je važna tema ovog Skupa od samog početka, i organizatori izuzetno jako nastoje uključiti edukativne ustanove, od osnovnih škola do sveučilišta da predstave svoj rad na tom polju. I ove godine bilo je impresivno slušati o programima koje provode određene škole i udruge kroz određene projekte, ali i samoinicijativno.
Tema sinergije znanosti i umjetnosti je također već treću godinu zastupljena na ovom Skupu, a ove godine pod nazivom Sinergija umjetnosti i znanosti i umjetna inteligencija.
Zasluga za uspješnost Skupa
Na kraju svakako treba naglasiti uspješnu organizaciju Skupa koji se možda ne bi održao po šesti put da nije bilo dobre organizacije kojom je koordinirala Milvana Arko-Pijevac, Prirodoslovni muzej Rijeka.
Fenix-magazin/SČ/Jasna Lovrinčević
