Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA) usvojio je u nedjelju, (19. siječnja) u Bruxellesu deklaraciju u kojoj se ističe da je sjećanje na šest milijuna židovskih žrtava holokausta odgovornost ne samo vlada nego društava u cjelini te izražava zabrinutost zbog ignoriranja genocida nad Romima.
Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA), koji je do 2013. godine nosio ime Radna skupina za međunarodnu suradnju o obrazovanju, sjećanju i istraživanju holokausta, osnovan je 1998. godine na inicijativu tadašnjeg švedskog premijera Goerana Perssona.
Sastoji se od predstavnika vlada i nevladinih udruga, s ciljem poticanja aktivnosti u obrazovanju o holokaustu, sjećanju i istraživanju u zemljama članicama i drugim zainteresiranim zemljama te u davanju političke potpore ovim aktivnostima u nacionalnim i međunarodnim kontekstima. Savez čine 34 zemlje.
Grlić Radman: Učenje o holokaustu sastavni je dio hrvatskog školskog programa
Hrvatska, koju na ovoj konferenciji predstavlja ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, članica je saveza od studenoga 2005. godine.
“Hrvatska pridaje veliku važnost obrazovanju mladih o uzrocima i posljedicama holokausta (Shoah). Učenje o holokaustu sastavni je dio hrvatskog školskog programa. Jednako tako, preporuke IHRA-e o podučavanju i učenju o holokaustu već su prevedene na hrvatski jezik i bit će predstavljene na nacionalnoj stručnoj konferenciji o podučavanju i učenju o holokaustu krajem siječnja”, naglasio je u obraćanju ministar Grlić Radman.
U deklaraciji koja je usvojena na ministarskoj konferenciji ističe se da je “odgovornost za sjećanje na šest milijuna židovskih žrtava holokausta ne samo na vladama nego na društvima u cjelini”.
Sa zabrinutošću se priznaje da je “zanemarivanje genocida nad Romima pridonijelo predrasudama i diskriminaciji koje mnoge romske zajednice i danas doživljavaju”.
Također se odaje počast svima koji su pružali otpor nacistima, posebice Pravednicima među narodima i drugima koji su štitili ili pokušavali spasiti one koji su bili u opasnost. “Njihova nesebična hrabrost treba nas sve nadahnuti da branimo dostojanstvo svake ljudske osobe”, kaže se u deklaraciji.
Deklaracija predstavlja niz mjera i načela na koje se zemlje potpisnice obvezuju da će ih podupirati.
To, između ostaloga, uključuje prihvaćanje odgovornosti za suprotstavljanje negiranju holokausta i iskrivljavanju činjenica te suprotstavljanje antisemitizmu i svim oblicima rasizma i diskriminacije. Potpisnice se obvezuju da će predvoditi napore na promicanju obrazovanja, sjećanja i istraživanje holokausta i genocida nad Romima kako bi se suprotstavili utjecaju iskrivljavanja povijesnih činjenica, govoru mržnje, poticanju na nasilje i mržnju.
Također se obvezuju da će identificirati, sačuvati i omogućiti pristup arhivskim materijalima, svjedočenjima i autentičnim mjestima za svrhu obrazovanja, komemoracije i istraživanja.
Deklaracijom se, također, obilježava 75. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata i 20. obljetnica usvajanja Stockholmske deklaracije, koja je temeljni dokument ovog Saveza.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman najavio je da će Hrvatska 27. siječnja, na dan oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, u sjedištu UN-a organizirati izložbu posvećenu hrvatskim Pravednicima među narodima, koji su sudjelovali u spašavanju Židova.
IHRA ima rotirajuće predsjedanje koje traje godinu dana, a od ožujka prošle godine predsjedava Luksemburg, koji je i organizirao ovu konferenciju.
Fenix-magazin/MD/Hina
