Mediji u BiH uoči izricanja haaške presude: “Hoće li ‘šestorka’ proći kao Mladić”

Dan uoči izricanja pravomoćne presude šestorici bivših hrvatskih dužnosnika iz Bosne i Hercegovine, koji su pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) optuženi za ratne zločine, među političarima u BiH prevladava suzdržanost, a samo mediji nagađaju kakav bi mogao biti sudski pravorijek.

“Hoće li ‘šestorka’ proći kao Mladić”, pitanje je kojega na naslovnici u utorak postavlja sarajevski “Dnevni avaz” uz jasnu sugestiju kako bi pravda bila zadovoljena jedino ukoliko bi ranije izrečene zatvorske kazne nekadašnjim dužnosnicima Herceg-Bosne bile povećane, kako je to tražilo tužiteljstvo u svojoj žalbi na prvostupanjsku presudu.

“Avaz” podsjeća i kako bi Jadranko Prlić, u slučaju da osuđujuća presuda bude potvrđena, postao najvišim hrvatskim političarem osuđenim pred Haaškim tribunalom.

List navodi i kako je četrdesetak članova udruga koje okupljaju bivše pripadnike Armije BiH i bivše zatočenike logora što ih je držao HVO iz Mostara otputovalo u Den Haag kako bi nazočili izricanju presude zakazanom za srijedu.

Haris Kljako, predsjednik Udruženja ratnih vojnih invalida, kazao je kako tamo putuje s pomiješanim osjećajima, jer ga sve vraća u vrijeme u kojemu je patio.

“Očekujemo da će ‘haaškoj šestorci’ biti potvrđena prvostupanjska presuda, a naravno nadamo se i da će dobiti veće kazne”, kazao je Kljako.

Mostarski novinar Alija Lizde, koji je u svibnju 1993. godine najprije istjeran iz svog stana u mostarskom naselju Zgoni, a potom zatočen u logoru “Heliodrom”, također je otputovao u Den Haag, a za “Oslobođenje” je kazao kako također očekuje veće kazne za Prlića i ostale.

“Očekujem veće kazne za zločince”, kazao je Lizde, iako je istaknuo kako je svjestan da presuda, kakva god bila, neće donijeti bolji život i napredak Hercegovini.

Lizde drži znakovitim to što hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović niti jednom rječju nije komentirao haašku presudu Ratku Mladiću. Uvjeren je kako je to dio nekakvog neformalnog sporazuma među političarima u BiH te kako stoga niti Milorad Dodik neće komentirati presudu Prliću i ostalima.

Za razliku od Čovića, koji je iznio jasna očekivanja kako će ICTY osloboditi “haašku šestorku” te ocijenio kako uz bilo kakvu presudu ipak valja nastaviti surađivati i graditi budućnost BiH, mogući ishod sudskog postupka protiv Prlića i ostalih nije komentirao nitko od bošnjačkih niti srpskih dužnosnika u tijelima vlasti BiH.

Tek neki među njima najavili su kako će se o svemu očitovati nakon donošenja sudskog pravorijeka u srijedu.

Predmetom prijepora u međuvremenu je postalo molitveno bdijenje za haašku šestorku, što su ga za utorak u mostarskoj katedrali upriličile neke nevladine udruge s hrvatskim predznakom.

Najava takvog okupljanja naišla je na osudu u dijelu medija u BiH, a protiv toga je javno istupio i bosanski franjevac Mile Babić, koji je ocijenio kao bi vjera morala služiti istini i dobru, a ne “nekome navijanju”.

“Ovdje se radi o instrumentalizaciji vjere i pretvaranju vjere u instrument nacionalne politike”, izjavio je fra Mile.

Za mostarskog katedralnog župnika Luku Pavlovića u molitvenom bdijenju pak nema ničega spornoga.

“Mi ćemo samo moliti za te ljude i njihove obitelji. I oni su dio naroda”, kazao je don Luka ustvrdivši kako politika nema nikakve veze s najavljenim bdijenjem.

Fenix-magazin/MD/Hina/Foto:HaH

Povezano

POLA GODINE NIJE ZNAO DA GA RADAR SNIMA: Kad je dobio kaznu od 28.000 eura, zvao policiju: “Je li ovo šala?” Nije!
Njemački brzi vlak (ICE) / Foto: Fenix (SIM)
NEKI PUTNICI POSTALI AGRESIVNI: Evakuacija putnika iz vlaka trajala je gotovo pet sati
njemacka policija
FRANKFURT: Dvojica mladića napala i izbola 22-godišnjeg muškarca
U SUBOTU, 14. LIPNJA: Alan Hržica stiže u Wiesbaden, očekuje se nezaboravno glazbeno-duhovno iskustvo
Korčula danas bila u središtu pažnje Njemačkih medija
USTAVNI SUD POTVRDIO: Frano Jeričević je gradonačelnik Korčule
Automobili (ILUSTRACIJA) / Foto: Hendrik Schmidt/dpa
KRAJ OTPUŠTANJA SE NE NAZIRE: Njemačka industrija izgubila preko 100.000 radnih mjesta u godini dana