Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Svečilišta Harvard daje lošu ocjenu zdravstvenih učinaka životinjskih masti, dok hvali biljna ulja.
Znanost je, naime, utvrdila da “dobri stari maslac”, o kojem su prije nekoliko desetljeća domaćice govorile s oduševljenjem, možda ipak nije tako dobar za zdravlje.
Barem ako vjerujemo znanstvenicima sa Sveučilišta Harvard, koji u časopisu JAMA Internal Medicine navode da su zdravstveni rizici dugotrajne konzumacije maslaca znatno veći u usporedbi s biljnim mastima i uljima. Prema njihovim nalazima, opća smrtnost je znatno veća u skupini onih koji se ne žele odreći maslaca na kruhu. Također su izloženi većem riziku od kardiovaskularnih bolesti i raka.
Istraživačka skupina koju vodi Daniel Wang, a u kojoj su i epidemiolozi veterani Walter Willett i Meir J. Stampfer, analizirala je podatke više od 220.000 ljudi. Ispitanici su svake četiri godine ispitivani o svojim prehrambenim navikama. Nakon promatranja koje je trajalo i do 33 godine, pokazalo se da je smrtnost među onima koji su konzumirali najviše maslaca bila 15% veća nego u skupini s najmanjom potrošnjom. S druge strane, najveća potrošnja biljnih masti i ulja povezana je sa 16% nižom smrtnošću u usporedbi s onima koji su ih najmanje jeli.
– Možda bi ljudi trebali razmisliti o ovoj jednostavnoj promjeni u prehrani i zamijeniti maslac maslinovim ili sojinim uljem, rekao je Wang u priopćenju svog sveučilišta.
To može donijeti značajne i dugoročne prednosti za zdravlje. Međutim, istraživači su također primijetili da nisu sva biljna ulja jednako korisna. Maslinovo, repičino i sojino ulje pokazala su se povoljnima, dok kukuruzno i laneno ulje nisu imala značajno pozitivan učinak na zdravstvene rizike.
Nije stvar samo u mastima
Biljna ulja sadrže više nezasićenih masnih kiselina, koje su korisne za srce i krvožilni sustav te mogu imati protuupalno djelovanje. S druge strane, životinjske masti uglavnom sadrže zasićene masne kiseline, čija je dugotrajna konzumacija povezana s kardiovaskularnim bolestima i drugim zdravstvenim problemima. Stoga se u većini prehrambenih preporuka biljna ulja hvale, dok se životinjske masti preporučuju umjereno. U pratećem komentaru, stručnjaci za prehranu ističu da učinak maslaca i biljnih ulja na zdravlje ovisi o cjelokupnoj prehrani i načinu života.
Iako studija potječe od istraživača s Harvarda i uključuje velik broj sudionika, postoji mnogo neizvjesnosti. Naposljetku, studije o prehrani obično imaju visoku stopu pogrešaka, što je dodatno pojačano time što se oslanjaju na iskaze sudionika – kao u ovom slučaju. Bilo bi realnije da su u analizu uključeni ispitanici koji koriste i maslac i biljna ulja, kao što to čini većina ljudi. Nije riječ samo o tome što mažete na kruh, već i o tome koje masti ili ulje koristite za pečenje, prženje i kuhanje.
Stoga su i neovisni stručnjaci kritični. Prehrambena znanstvenica Sarah Berry s King’s Collegea u Londonu ističe da studija daje još jedan dokaz o korisnosti biljnih ulja te da “maslac, koliko god bio ukusan, treba jesti samo povremeno”. U svakom slučaju, time se može odgovoriti na brojne objave na društvenim mrežama koje bez ikakvih dokaza veličaju maslac i kritiziraju biljna ulja. “Na društvenim mrežama postoji mnogo neutemeljenih tvrdnji o potencijalno štetnim učincima biljnih masti,” kaže stručnjak za prehranu Tom Sanders s King’s Collegea.
Također se kritizira što u studiji nisu dovoljno uzete u obzir ekonomske i obrazovne prilike sudionika. Oni koji jedu više biljnih proizvoda obično imaju veće prihode i bolju obrazovanost. Za očekivani životni vijek i rizik od bolesti, razlike u obrazovanju i prihodima puno su važnije od izbora masti u kuhinji.
George Davey Smith sa Sveučilišta Bristol daje oštru osudu: “Tako velike razlike u zdravstvenim rizicima nije moguće pouzdano utvrditi statističkim metodama koje su autori koristili – to je općepoznato,” kaže renomirani epidemiolog. Za njega ostaje najzanimljivije pitanje: “Zašto naizgled ugledni znanstveni časopisi objavljuju takve članke?”
Fenix-magazin/MD
