Posljednjih tjedana svijet su obišle slike kaosa u frankfurtskoj zračnoj luci – masovna otkazivanja ili kašnjenja letova, dugi redovi na terminalima i putnici koji danima čekaju svoju prtljagu.
Ipak, najveća zračna luka u Njemačkoj ove godine računa na veći promet od očekivanog, iako manji nego prije pandemije. Ukrajinska kriza, s druge strane, može smanjiti zaradu.
Tijekom pandemije otpušten je značajan dio osoblja njemačke zračne luke, a sami zaposlenici otišli su u potrazi za boljim poslom. U Frankfurtu do kraja 2022. godine sada očekuju između 45 i 50 milijuna putnika, znatno više nego u prijašnjoj procjeni, od 39 do 46 milijuna.
Rekord od više od 70 milijuna gostiju iz 2019. godine, posljednje prije pandemije, trenutno se čini nedostižnim, no u lipnju je kompanija Fraport prvi put zabilježila pet milijuna putnika. To je više od tri četvrtine broja od prije zaraze, javlja dpa.
Oporavak je vrlo dinamičan, ali nedostaci su očiti i pred Fraportom je dug put do ispunjavanja vlastitih zahtjeva kvalitete, rekao je direktor tvrtke Stefan Schulte.
Poslovanje je, rekao je Schulte, uglavnom stabilno zahvaljujući mjerama koje je tvrtka poduzela. U srpnju je pak promet bio na 72,5 posto pretkrizne razine zbog planiranog otkazivanja letova, ali i jednodnevnog štrajka zemaljskog osoblja Lufthanse.
Kad je riječ o teretnom prometu, on je u prvom polugodištu u Frankfurtu bio 11,5 posto manji nego u isto vrijeme 2021. Razlozi su zatvoreno nebo nad Rusijom i stroge epidemiološke mjere u Kini.
Na dobit Fraporta utječu dva “specijalna efekta”. S jedne strane, prodaja udjela u kineskoj zračnoj luci Xi’an dovodi do povećanja konsolidirane dobiti s 400 na 520 milijuna eura – bez kamata i poreza. S druge strane, zbog sankcija Rusiji, posao sa zračnom lukom u Sankt Peterburgu trpi i očekuje se konsolidirana dobit od nula do 100 milijuna eura, umjesto 50 do 150 milijuna.
Fraport je u drugom tromjesečju iznenađujuće povećao prihode za 90 posto, na 809 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tijekom pandemijske mjere. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije porasla je za 14 posto, na gotovo 338 milijuna eura. No dobit koja pripada dioničarima pala je za više od 30 posto, na više od 59 milijuna eura, zbog situacije u Rusiji.
Fenix-magazin/MMD/DPA
