Vjernici Đakovštine i okolnih područja na Veliku Gospu hodočaste u najstarije marijansko svetište u istočnoj Slavoniji – u Dragotin, Gospi Dragotinskoj, a crkva u tom svetištu potječe iz 1332. godine.
Gospi Dragotinskoj vjernici hodočaste od subote navečer, otkada se u Dragotinu, na vanjskom dijelu svetišta održavaju svete mise, ispovijedi, marijanske pobožnosti i dr. Održana je i procesija kada je iz crkve iznesena slika Gospe Žalosne, najvrjednijeg predmeta u svetištu u koji mnogi dolaze i zavjetno, utječući se Gospi Dragotinskoj za zdravlje, pokojne, obitelj, sklad.
Danas na samu svetkovinu Velike Gospe nekoliko tisuća vjernika okupilo se na misnom slavlju koje je predvodio dugogodišnji upravitelj dragotinskog svetišta vlč. Ivan Zirudm. On je za vanjskim oltarom, uz sliku Gospe Žalosne, ukazao na neraskidivu vezu hrvatskog naroda i Blažene Djevice Marije.
Blažena Djevica Marija majka je svih nas, svi smo mi njezina djeca, svi smo mi braća njezina sina Isusa Krista. Ostanimo čvrsti u svojoj vjeri, pozvao je vlč. Zirdum, pozvavši vjernike i na prave, trajne a ne, kako je rekao, kratkotrajne, isprazne vrijednosti. Za primjer pravih vrijednosti naveo je Blaženu Djevicu Mariju, rekavši kako ona uvijek, i u najtežim trenutcima, odgovara s: Evo me Gospodine.
Dragotin je mjesto sedam kilometara udaljeno od Đakova na čijem se ulazu s te strane, na uzvisini, nalazi Gospino svetište. U njegovom središtu drevna je crkva – najstarija Gospina crkva u istočnoj Hrvatskoj. U vrijeme Domovinskog rata Dragotin je bio jedino nezaposjednuto marijansko svetište u ratom zahvaćenom istoku Hrvatske.
Crkva, koja se prvi put spominje 1332. godine i to kao središte dragotinske župe, odoljela je i osmanlijskim osvajačima..
“Za turskog zuluma u ovim krajevima, sve do 1681. godine, ona je bila i središte kršćanskog života gotovo svih naselja smještenih na padinama Dilja. Ali, na putu prema Beču, Turci opustošiše dragotinsku župu”, zapisao je u svojoj knjižici “Gospi Dragotinskoj” iz 1998. vlč. Ivan Zirdum, dugogodišnji upravitelj dragotinskog svetišta. Iz vremena turskih osvajanja potječe i slika Žalosne Gospe, koja se i sada nalazi u crkvi.
“To je zasigurno najvrjednija povijesna znamenitost u dragotinskoj crkvi. Nepoznati umjetnik htio je valjda izraziti: kao što je velika žalost obuzela Mariju dok je gledala muku i mrtvo tijelo svoga Sina, jednako je se bolno dojmilo veliko stradanje njezine djece kršćana u vrijeme turskog zuluma”, napisao je vlč. Zirdum.
Fenix-magazin/SIM/Hina
