U povodu 25. obljetnice proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša je na svečanosti u Mariji Bistrici u subotu rekao da je Stepinac “dar Božji hrvatskom narodu”.
Podsjetio je da je i sveti papa Ivan Pavao II. nazvao Stepinčevu beatifikaciju povijesnim događajem u životu Crkve i naše nacije.
“Stepinac je dar, Božji dar hrvatskom narodu, u jednom od važnijih trenutaka njegove povijesti…. Slobodan od svake ljudske prosudbe i fabriciranih mišljenja vladajuće ideologije o njegovoj krivnji, prepustio je Božjoj providnosti da ga brani. Jer, mučenici nisu robovi ideologija, trendova i utjecaja, nego slobodni ljudi kojima je jedini smjerokaz Isus Krist i njegovo Evanđelje”, rekao je nadbiskup Kutleša.
Naglasio je i da čovjek kojemu je jedini putokaz Bog i njegove zapovijedi, i sam postaje svjetlo i orijentir drugima.
“Mudro je to izrazio Sveti Otac Ivan Pavao II. prilikom beatifikacije: ‘Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik.”, podsjetio je Kutleša.
Naglasio je da je svojom mirnoćom, strpljivošću i predanjem u Božju providnost, blaženi Alojzije Stepinac snažno posvjedočio vjeru u uskrsnuće.
“Blaženi Alojzije, čovjek poput nas, volio je život, poštovao je svačiji život, neovisno o nacionalnoj, ideološkoj, rasnoj ili klasnoj pripadnosti, ali je znao da vrijednost života nije vezana samo uz horizonte ove zemlje. Znao je – Bog je temelj života, po njemu jesmo, On nas je stvorio i htio. Pa iz toga temelja proizlazi nepovrjedivo dostojanstvo svakoga ljudskog bića”, kazao je i naglasio da “svaka filozofija, ideologija ili zakon koji progovara o čovjeku, a da ne uzima u obzir ovu temeljnu istinu završava u laži, a nerijetko i u krvi”.
Alojzije Stepinac bio je čovjek proročkog duha
Kutleša je rekao i da je blaženi Alojzije Stepinac bio čovjek prodorna, proročkog duha, koji je slutio da će jednoga dana doći do ujedinjenja Europe te podsjetio na Stepinčeve riječi: ‘Hoću li ja to doživjeti, ne znam, ali želim da takva Europa, bazirana na principima Kristova Evanđelja, donese definitivni mir čovječanstvu, koliko je na zemlji moguće’.
Nažalost, kaže Kutleša, poznato nam je da mira nema. “I danas bukti rat usred Europe, jer hoćemo mir, ali ne želimo Boga”, dodao je napominjući da je i prije više od osamdeset godina, blaženi Alojzije prokazao najveću slabost suvremene Europe – gubitak njezina kršćanskog identiteta, njezinih duhovnih korijena, baštine, običaja, povijesne istine i kršćanskih simbola u javnome prostoru.
Naglasivši da je Alojzije Stepinac sudjelovao u spašavanju ljudi svih nacionalnosti i vjera, pa i komunista, podsjetio je da su u vrijeme njegova sudskoga procesa toliki ljudi svjetske politike, znanosti, vjere i kulture dali svoja svjedočanstva o Stepinčevoj nevinosti, među kojima i britanski premijer Winston Churchill i predsjednik američkih Židova Louis Breier.
“Njegovu ljubav nije zaustavila ni otvorena mržnja ni neprijateljstvo. Čuvari u zatvoru, a kasnije u kućnom pritvoru, svjedočili su njegovoj velikoj dobroti i sućuti. A sućut prema progonitelju i ljubav prema mrzitelju očit je znak prisustva Duha Kristova u srcu. Zanos ljubavi njegovim je progoniteljima bio trajan prijekor savjesti”, istaknuo je i dodao da su i komunisti koji su ga osudili, znali da je nepravedno osuđen zbog „političke nužde“.
Kutleša kaže i da su “u tami 20. stoljeća” mnogi ostali postojani gledajući svoga kardinala koji je položio je svoj život za jedinstvo Katoličke Crkve te podsjetio na riječi pape Benedikta XVI. da su “hrvatski katolici, a posebno kler, bili predmet mučenja i sustavnih nasilja, koji su išli za tim da razore katoličku Crkvu… Narod je vidio da svećenici nisu nikad gubili vjeru, nadu, ljubav, te su tako ostali uvijek sjedinjeni. To jedinstvo objašnjava ono što je ljudski neobjašnjivo: da tako kruti režim nije mogao slomiti Crkvu.“
Danas, u ovoj prigodi, apostolski nuncij stavio je palij zagrebačkom nadbiskupu metropolitu kao znak zajedništva biskupa na razini naše metropolije, ali i znak povezanosti, vjernosti, poslušnosti i zajedništva s Papom, a Kutleša je, utječući se zagovoru Majke Božje Bistričke i blaženoga Alojzija Stepinca i svih svetaca i blaženika hrvatskoga naroda, nakraju poželio da mu, kako je rekao, u dio padne obilje Stepinčeva duha te zahvalio papi na iskazanom povjerenju.
Fenix-magazin/SIM/Hina
