U povodu obilježavanja dana kada je 22. veljače 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga “Misal po zakonu Rimskoga dvora”, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) ove je godine odlučio pokrenuti manifestaciju “Dan hrvatske glagoljice” s ciljem, kako je rekao u utorak u razgovoru za Hinu ravnatelj tog instituta Željko Jozić, popularizacije jednog od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture.
“Sama činjenica da djeca nakon osnovne i srednje škole nisu sposobna čitati glagoljička slova dovoljan je razlog da se pokrene ovakav jedan projekt. Ovakvom manifestacijom želimo hrvatskoj glagoljici, prvome pismu kojim su Hrvati zapisivali svoj materinski jezik, vratiti barem mali dio duga”, rekao je Jozić.
“Ne smijemo zaboraviti da je glagoljica jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti, pa i kulture općenito, a pri tome nije ni približno zaživjela na uporabnoj razini. Danas je prava rijetkost izvan jezikoslovnih krugova naći osobe koje mogu pročitati glagoljička slova, a pogotovo je malo onih koji mogu pročitati kakav tekst na glagoljici, unatoč činjenici da je glagoljica bila u uporabi u Hrvatskoj praktički još u prošlome stoljeću”, napomenuo je.
“Dan hrvatske glagoljice” inicijativa je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Staroslavenskim institutom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Društvom prijatelja glagoljice, a bit će inauguriran u četvrtak 22. veljače.
Riječ je o nadnevku tiskanja prve hrvatske knjige “Misal po zakonu Rimskoga dvora” iz 1483. godine koji je ocijenjen najprikladnijim za promicanje tog dijela hrvatske pisane i kulturne baštine.
“‘Misal po zakonu rimskoga dvora’ prva je tiskana hrvatska knjiga, a ujedno je i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Ta hrvatska inkunabula (tako se nazivaju knjige tiskane do 1500. godine) otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije”, pojasnio je Jozić.
Taj je hrvatski prvotisak važan i zbog toga što nam dokazuje da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito razvijeni u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu, dodao je.
U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičkoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskome govornom području.
“Uglata glagoljica poseban je tip glagoljice koji se razvija na područje Hrvatske od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskom glagoljicom. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice”, istaknuo je nadalje ravnatelj IHJJ-a.
Ideja je u budućnosti “Dan hrvatske glagoljice” obilježavati kroz razne manifestacije i programe, a zasad se sunositelji zadovoljavaju medijskim pokrivanjem inicijalne ideje uz publiciranje i distribuiranje raznih tiskanih i digitalnih materijala putem dnevnoga tiska, te je načelno postignut dogovor da se u što skorije vrijeme Hrvatskomu saboru uputi zahtjev za proglašenje službenoga spomendana “Dan hrvatske glagoljice”.
Cijela se ideja uklopila i u poseban projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) i pokretanje portala glagoljica.hr, koji će također biti predstavljen 22. veljače.
Počinje Mjesec hrvatskog jezika
U organizaciji IHJJ-a, u srijedu 21. veljače počinje i obilježavanje sad već tradicionalne manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika pokrenute prije četiri godine. Cilj je manifestacije, kako je rekao Jozić, istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i jezičnom poviješću.
Ove godine početak Mjeseca hrvatskoga jezika, koji je ujedno i Međunarodni dan materinskoga jezika, proslavit će se koncertom “Tri glasa – tri gitare” triju kantautorica i interpretatorica hrvatske dijalektne glazbe, Dunje Knebl, Lidije Bajuk i Elis Lovrić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Institut je također priredio i javna predavanja i predstavljanja institutskih tiskanih izdanja i mrežnih izvora poput portala gramatika.hr te aplikacije “Hrvatski pravopis” za pametne telefone, od 12. ožujka traju Dani otvorenih vrata Instituta, a i ove godine, IHJJ će donirati svoja izdanja školi koja se najviše istakne u promicanju vrijednosti hrvatskoga jezika.
“Cilj nam je, dakle, da ta manifestacija ne bude samo institutska nego da se u nju uključe svi kojima je stalo do hrvatskoga jezika, s posebnim naglaskom na dionike obrazovnoga sustava”, poručio je Jozić.
Fenix-magazin/SIM/Hina
