„Mala knjižnica“ Društva hrvatskih književnika (DHK) predstavljena je bečkim Hrvatima u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.
Predstavio ju je njen urednik Ivica Matičević, a o Društvu hrvatskih književnika, njegovim ciljevima i predstojećim obljetnicama i projektima govorio je dopredsjednik DHK Božidar Petrač, kao i tajnica tog Društva književnica Ružica Cindori, u svom kratkom osvrtu.
„Mala knjižnica“ obnovljena je 2001. godine i do danas je u njoj izašlo preko 200 naslova u stihu i prozi, što znači 12 do 13 knjiga godišnje ili jedna mjesečno.
To je potvrda da je Društvo hrvatskih književnika ne samo najstarija cehovska udruga bogate tradicije nego i bogate edicije u kojoj su nastajale knjige najboljih i najvažnijih hrvatskih, a usudio bi se reći i europskih književnika“, rekao je Matičević dodavši:
„Cilj naše Male knjižnice je poticati i objavljivati suvremenu hrvatsku književnu proizvodnju prvenstveno unutar članova našega Društva koje okuplja mnoge važne hrvatske pisce i intelektualce“. Napomenuo je kako godišnje izađe oko stotinjak romana, ali tek šest do osam drama.
Za financijsku potporu DHK-u zahvalio je Ministarstvu kulture RH, Gradu Zagrebu te Županijama, upozorivši na „teško stanje hrvatske knjige i njeno preživljavanje“.
Na kraju je pročitao pjesmu Borisa Marune „Borci iz Vukovara“, koja je izmamila buran pljesak publike.
„Na pragu smo 120. obljetnice Društva hrvatskih književnika, osnovanog 1910. godine u Zagrebu s ciljem unapređenja hrvatske književnosti odnosno hrvatskog jezika“, rekao je Petrač najavivši nekoliko „visokih i važnih“ obljetnica hrvatske i svjetske literature i kulture koje će DHK obilježiti 2020. i 2021. godine.
„Hrvatska literatura i kultura ne mogu se gledati izolirano. One su također vezane i uz nama bliske Italiju i Austriju“, istakao je dodavši kako je 2012. velika 700. obljetnica smrti Dantea Alighierija, koji je obilježio i hrvatsku književnost i kulturu, koju će i DHK prikladno obilježiti.
„Tu su i obljetnice Zrinskog i Frankopana povodom koje će naše Društvo izdati knjigu u kojoj će biti zabilježeno sve što je u stihu otisnuto o toj dvojici hrvatskih velikana u smislu pjesničke riječi. A isto tako ćemo 2021. odgovarajuće obilježiti i 500. obljetnicu prvotiska Marulićeve Judite“, napomenuo je dopredsjednik DHK-a.
Istaknuvši značaj njegovanja i unapređenja hrvatskog jezika Božidar Petrač je rekao da će Društvo hrvatskih književnika zajedno s Maticom Hrvatskom nastojati raditi na „ponovnoj uspostavi Vijeća za hrvatski jezik, koje je već postojalo, ali je iz raznih razloga raspušteno“.
„To je važno kako bi se u Hrvatskoj, ali i izvan njenih granica sačuvao dignitet hrvatskog jezika“, pojasnio je Petrač.
Tajnica DHK-a Cindori je govorila o razvoju Društva i njegovom djelovanju i suradnji s drugim, pa tako i inozemnim institucijama.
„ Društvo hrvatskih književnika od 2010. godine je član Europskog vijeća književnika“, rekla je Cindori. Istaknula je kako se aktivnosti Društva odvijaju se ne samo u Zagrebu, nego i u osam ostalih ogranaka širom Hrvatske.
Upoznala je nazočne s priredbama, skupovima i raznim manifestacijama DHK-a, kao primjerice Zagrebačkim književnim razgovorima koji imaju međunarodni karakter, kao i s brojnim nagradama koje Društvo dodjeljuje svojim članovima za njihova značajna književna ostvarenja i obljetnice.
Goste iz Zagreba uvodno je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji Vesna Cvjetković, koja se je na kraju svoga govora dirljivo osvrnula na nedavnu smrt velike hrvatske dramaturginje, kazališne kritičarke i književnice Mani Gotovac.
Fenix-magazin/Snježana Herek
