Pozornost ljubitelja prirode ovih dana privlači slika polja makova koja se nalaze na prostoru Wallau-Massenheima, s lijeve strane autoceste A66 koja iz Frankfurta vodi prema Wiesbadenu. Čim se skrene s autoceste na izlazu za Wallau i Massenheim, na semaforu treba krenuti lijevo prema Massenheimu i stotinjak metara dalje ugledat ćete zadivljujući prizor cvjetova maka u pretežito lila boji.
Doduše, u polju ima i crvenih cvjetova maka ali su oni zbog niskog rasta manje vidljivi.
Cvijet maka simbolizira mladost i vječni ženski šarm. Mak je cvijet koji pripada porodici maka, raste na tankoj stabljici, a krase ga latice, njih četiri do šest. Cvijeta u divljini, ali i u vrtovima, i tipičan je po jarko crvenoj boji, ali se može naći i u bijeloj, lila i ružičastoj te narančastoj i plavoj, s tamnim oznakama u sredini. Može narasti do 1,5 metar visine i cvate od svibnja do srpnja. Voli sunce. Prašnici cvijeta obično su vijugavi, a pupoljak je karakterističan po krhkim izgužvanim laticama koje se lagano otvaraju kako se cvijet rascvjetava te leže u horizontalnom položaju prije nego što otpadnu.
Umjetnici ovo cvijeće vole zbog njegove otvorenosti: bilo da je riječ o polju makova ili mrtvim prirodama. Slika s makom oživljava na poseban način, kao da se ispričava zbog svoje ljepote i posramljeno pocrveni – piše hr.angelajoyhealth.com.
Ovaj vatreni cvijet bio je poznat još u starom Rimu. Koristila se u medicini. Međutim, ova je biljka cijenjena ne samo zbog ljepote, već i zbog ljekovitih svojstava. Poznato je da se mak već u drevnom Egiptu uzgajao na posebnim plantažama i od njega se pripremao “napitak za spavanje”, koji se koristio kao sredstvo protiv bolova. U drevnim medicinskim rukopisima sok od maka naziva se pićem koje uspava čovjeka tijekom kirurških operacija..
Drevni Grci vjerovali su da je ovaj cvijet stvorio bog sna, Hypnos. Evo legende: “Lijepi, mladi bog sna Hypnos tiho leti na krilima iznad zemlje s makovim glavama u rukama i izlijeva mu tabletu za spavanje iz roga. Svojim divnim štapom nježno dodiruje oči ljudi, tiho zatvara kapke i uranja u slatki san. bog Hipnos, ni ljudi, ni bogovi, pa čak ni sam gromovnik Zeus ne mogu mu se oduprijeti: a Hipnos zatvara svoje strašne oči i uranja u dubok san. ”
Postoji vjerovanje da mak uvijek raste u izobilju na bojnom polju. Glavna osnova ovog narodnog vjerovanja bila je, naravno, crveno-krvava boja njegovih cvjetova. Ali zapravo, obilje maka na takvim poljima objašnjava se činjenicom da se stoka na tim poljima ne napasa, pa mak sazrijeva i, rasipajući svake godine brojne sjemenke, s vremenom gotovo potpuno pokriva ta polja svojim jarko crvenim cvjetovima.
Postoji nekoliko legendi o maku. U Kini se mak povezuje sa mirnoćom, opuštanjem, ljepotom, uspjehom, ali i kao izvor opijuma – raspadanja i zla.
Postoji nekoliko legendi i mitova povezanih s pojavom maka.
Kad je Gospod stvorio zemlju, životinje i biljke, svi su bili sretni, osim Noći. Koliko god se trudila raspršiti duboku tamu uz pomoć zvijezda i svjetlećih buba, skrivala je previše ljepota prirode, nego što je sve odgurnula od sebe. Tada je Gospod stvorio San, snove i snove i zajedno s Noću postali su dobrodošli gosti. S vremenom su se u ljudima probudile strasti, jedan od ljudi čak je planirao ubiti svog brata. San ga je htio zaustaviti, ali grijesi ovog čovjeka spriječili su ga da se približi.
Tada je San u bijesu zabio svoj čarobni štapić u zemlju, a Noć mu je udahnula život. Štap se ukorijenio, zazelenio se i, zadržavajući moć izazivanja sna, pretvorio se u mak.
Mak je zbog velike plodnosti služio kao simbol plodnosti. Stoga je stalni atribut Here (Junone) – božice plodnosti i braka. Hram i kip božice plodnosti i braka – Here (Junone) na otoku Samosu bili su ukrašeni glavama maka. Boginja žetve Ceres (Demitra) oduvijek je bila prikazivana s makom u ruci. Od cvijeća maka i klasova kruha pleli su se vijenci za ukrašavanje njezinih kipova. Često se i sama božica zvala Mekona (od grčkog mecon, makon – mak).
Drevni Grci vjerovali su da je ovaj cvijet stvorio bog sna Hipnos za Demetru, kada je bila toliko umorna u potrazi za nestalom kćerkom Perzefonom, koju je ukrao Had, vladar podzemnog svijeta mrtvih, da više nije mogla osigurati rast kruha. Tada joj je Hypnos dao mak kako bi mogla zaspati i odmoriti se.
S makom je Persefona ponekad bila prikazivana – bila je predstavljena isprepletena vijencima od cvijeća maka – kao simbol mira koji se u to vrijeme spuštao na zemlju. Prema drevnoj rimskoj legendi, izrastao je iz Venerinih suza koje je ona prolila nakon što je saznala za smrt lijepog mladića Adonisa. Prema budističkoj legendi, na zemlji je rastao mak kojeg su dodirivale trepavice usnulog Bude..
Mak se naziva “slijepi udarac” jer jarko crvena boja maka zasljepljuje, a “slaba glava” jer miris njegovih cvjetova izaziva glavobolju. Ovaj cvijet je atribut Hypnosa. Prikazan je u obliku ležećeg ili sjedećeg mladića ili anđela spuštenih krila, koji je u rukama nosio glave maka, ponekad s vijencem od glava maka na glavi..
Fenix-magazin/MD/hr.angelajoyhealth.com
